U Francuskoj je u toku nacionalni štrajk i protest protiv planova predsjednika Emanuela Makrona da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
Osam velikih sindikata učestvuje u štrajku i protestu širom Francuske, koji remeti rad škola, javnog prevoza i rafinerija nafte.
Vlada kaže da je plan neophodan da bi penzioni sistem ostao finansijski održiv, ali sindikati kažu da ugrožava prava radnika.
Macronova vlada nastavlja sa svojim reformama starosne dobi za penziju, suočeni sa anketama koje pokazuju da se dvije trećine birača protivi promjenama, koje počinju da prolaze kroz Narodnu skupštinu sljedeće sedmice.
Bez većine u parlamentu, vlada će morati da se oslanja na desničarske republikance za podršku koliko i na poslanike vladajućih stranaka.
Lider krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon rekao je da je Francuska u ključnoj tački i predvidio čak i veći broj demonstranata nego prvog dana protesta 19. januara. Očekuju se ulični protesti u najmanje 200 gradova, a kako se navodi, 11.000 policajaca je raspoređeno da pokriva demonstracije.
Uoči glavnog protesta u Parizu, veliki odaziv je zabilježen u Toulouseu, Marseilleu i Nici na jugu, te Saint Nazaireu i Nantu na zapadu.
Došlo je do ozbiljnih poremećaja u transportu, sa samo jednim od tri brza voza koji su saobraćali i samo dvije linije metroa u Parizu. Prijavljene su velike gužve na jednoj od glavnih nadzemnih linija u glavnom gradu.
Sindikat CGT-a je rekao da je najmanje tri četvrtine radnika napustilo velike rafinerije nafte i skladišta goriva TotalEnergies. Elektrane su prijavile smanjenu proizvodnju nakon što su radnici u glavnoj elektroprivredi EDF stupili u štrajk.
Iz jednog od glavnih sindikata nastavnika rečeno je da je oko 55 posto nastavnika srednjih škola na protestima. Učenici srednjih škola organizovali su proteste ispred nekih škola, a studenti su rekli da će zauzeti univerzitet Sciences Po u Parizu u znak podrške.
"Mnogi Francuzi smatraju da je rad sve bolniji. Nije da ne žele da rade, ne žele da rade u ovim uslovima", rekao je politikolog Sciences Po Bruno Palier za BBC.
Vlada je nagovijestila da bi se mogla pomaknuti u pojedinostima reforme, ali je odbila da popusti pred glavnim ciljem povećanja starosne granice za odlazak u penziju sa 64 godine.
"Svaka vrsta reforme koja će od ljudi tražiti da rade duže biće nepopularna, ali mi smo izabrani u ovoj reformi", rekao je Christopher Weissberg, poslanik Renesansne stranke predsjednika Macrona.