Razorni gubitak života i rastuća neizvjesnost dovode svijet na ivicu, ali postoji malo dobrih vijesti za čovječanstvo. Jedna od njih je - dobročinstvo raste u globalu.
To je jedan od ključnih nalaza svjetskog izvještaja o sreći, publikacije Mreže rješenja za održivi razvoj UN-a koja se oslanja na podatke globalnog istraživanja ljudi iz 146 država svijeta.
Ovogodišnji rezultati pokazuju da je Finska je najsretnija zemlja na svijetu (petu godinu zaredom), a Kosovo na Zapadnom Balkanu.
Istraživanje sprovedeno još jednu godinu u sjenci pandemije COVID-19 otkrio je nešto neočekivano.
Doniranje u dobrotvorne svrhe, pomoć strancu i volontiranje su u porastu, "posebno pomoć strancima 2021. godine, u odnosu na prije pandemije ili 2020. godine, u velikom iznosu u svim regijama svijeta", rekao je John Helliwell, jedan od osnivača izvještaja za CNN Travel. Helliwell je i profesor emeritus na Ekonomskoj školi u Vancouveru, Univerzitet British Columbia.
Globalni prosjek tri od osam mjera koje se uzimaju kao parametri skočio je za oko 25 posto u 2021. u odnosu na nivoe prije pandemije, navodi se u izvještaju. No ovdje najprije o svijetlom primjeru sa Zapadnog Balkana.
Kosovo najsretnije u regiji
U deset godina izvještaja o sreći, Kosovo je u posljednjem najbolje pozicionirano ikad, što ovu zemlju čini najsretnijom zemljom na Zapadnom Balkanu.
U izvještaju za 2022. godinu Kosovo je na 32. mjestu od 146 zemalja, što je napredak od jedne pozicije u odnosu na godinu prije.
Iza njega je i Hrvatska kao članica Europske unije.
Dobri rezultati Kosova, u kom se iznos prosječne plate po zvaničnim podacima kreće oko 450 eura, pokazuju, navodi se u istraživanju, da je stanovništvu percepcija zadovoljstva važnija od novca, odnosno standarda života.
Da li ovaj indeks odražava realno stanje? Pitali smo građane Prišite da li su sretni.
"Da. Veoma sretan. Ne znam, mislim da ljudi koji prođu kroz teška vremena, to ih učini jačim, i to je ta snaga koja im omogućava da gledaju na stvari pozitivnije", rekao je Qerim Honduzi iz Prištine.
"Dakle, kad čovjek prođe kroz neviđene katastrofe po jedno društvo, na primer rat, ili užasne ekonomske krize, ili te devedesete godine, paralelni (školski) sistemi… I onda kad vidi da može da se školuje, da ima neki posao iako ne neki visok standard, zdrav je, uživa elementarne stvari, to su dovoljni razlozi za sreću. I ne zaboravimo, sreća je način na koji gledamo na stvari – ili gledate bijelo, ili gledate crno. Sami odlučujete", kaže Honduzi.
"Imam ljude u blizini koji me čine sretnom, društvo, porodica. Život uopšte u Prištini me čini sretnom", rekla je Diellza Ratkoceri.
"Da, sretna sam. Imam zdravu i dobru porodicu."
"Što sam zdrava, radim, imam mogućnost da studiram i radim. Mislim da su to dovoljni razlozi da čovjek bude sretan", riječi su Ermire Bytiqi.
"Sretnom me čini kad vidim narod radostan, kad vidim porodicu, da imam dobro zdravlje", kazala je Mevlide Berisha.
Ipak, zabilježili smo i drugačiji odgovor:
"Donekle sam sretan, ali ne. Vidite da omladina beži vani, mi protestujemo radi naših prava, a oni nisu nigdje (država). Obećanja ima dosta, kada su u pitanju glasovi, a ništa ne ostvaraju. Nisam uopšte sretan", mišljenje je Jakupa Sogojeva.
Najsretnija nacija na svijetu je nordijska
Petu godinu zaredom, Finska je najsretnija zemlja na svijetu, pokazalo je istraživanje.
Nordijska zemlja i njeni susjedi Danska, Norveška, Švedska i Island vrlo dobro ocjenjuju mjere koje izvještaj koristi da bi objasnio svoje nalaze. Ti kriterijumi su: očekivanja zdravog života, BDP po glavi stanovnika, socijalna podrška u vremenima nevolje, niska korupcija i visoko društveno povjerenje, velikodušnost u zajednici i sloboda donošenja ključnih životnih odluka.
Danska dolazi na broj dva na ovogodišnjoj rang listi, a prati ga Island na trećoj poziciji, dok su Švedska i Norveška su sedme, odnosno osme.
Švicarska, Holandija i Luksemburg zauzimaju mjesta od 4 do 6, dok je Izrael na poziciji broj 9 i Novi Zeland koji zaokružuju prvih 10. Kanada (br. 15), Sjedinjene Američke Države (br. 16) i Ujedinjeno Kraljevstvo (br. 17) su ušle u prvih 20.
Biti depresivan u najsretnijoj zemlji na svijetu
Finska je redovno na vrhu globalnih rang-lista kao najsretnija nacija na planeti, ali to donosi jedinstven niz izazova za mlade ljude koji se bore s depresijom, pisao je BBC.
Neki vjeruju da to možda čak otežava Fincima da prepoznaju i priznaju simptome depresije i traže liječenje.
Stope samoubistava u Finskoj su upola manje od onih iz 1990-ih i smanjene su u svim starosnim grupama. Promjena je koja povezana sa nacionalnom kampanjom za prevenciju samoubistava koja je pokrenuta 2020. godine kada su stvari bile u najgorem stanju, zajedno sa poboljšanim liječenjem depresije.
Ali i dalje su znatno iznad evropskog prosjeka, koji iznosi 11.343 na 100.000 stanovnika, podaci su Svjetske banke.
Jedna trećina svih smrtnih slučajeva među osobama od 15 do 24 godine uzrokovana je samoubistvom. Prema izvještaju iz 2018. godine, U sjeni sreće, čiji su autori Nordijsko vijeće ministara i Institut za istraživanje sreće u Kopenhagenu, oko 16% Finskih žena u dobi od 18 do 23 godine i 11% mladića sebe definiše kao "borbu" ili "patnju“ u životu.
Ovaj nivo je samo lošiji u starosnoj grupi od 80 ili više godina.
Za malu, sjevernu naciju, sa populacijom od samo 5,5 miliona ljudi, historijski se smatralo da ima melanholični mentalitet povezan s dugim, mračnim zimama. Ipak, kao i njeni skandinavski susjedi, Finska označava većinu okvira koji tipično utiču na subjektivno blagostanje širom svijeta.
Nacionalna kultura koja podržava provođenje vremena sam, kao i sa prijateljima, također je nešto što cijeni, uz bogatu prirodu Finske i nizak nivo nezaposlenosti.
Sreća u teškim vremenima
Još jedna svijetla tačka u ovogodišnjem izvještaju: Briga i stres su pali u drugoj godini pandemije. Dok su još uvijek bili veći za 4% u 2021. u odnosu na prije pandemije, zabrinutost i stres u 2020. porasli su za 8%.
"Mislim da je dio toga i to što su ljudi znali malo više o tome s čime se bave u drugoj godini, čak i ako je bilo novih iznenađenja", rekao je Helliwell.
Prosječne procjene života "ostale su izuzetno otporne" tokom pandemije, s negativnim i pozitivnim utjecajima koji su se međusobno kompenzirali, navodi se u izvještaju.
"Za mlade je zadovoljstvo životom opalo, dok je za one starije od 60 godina poraslo - uz malu ukupnu promjenu", navodi se u izvještaju.
Helliwell priznaje da postoji osjećaj da krize donose najbolje ili najgore u društvima.
"Ali generalno, ljudi su previše pesimistični u pogledu dobre volje u društvima u kojima žive, tako da se dogodi prava katastrofa i vide kako drugi ljudi reaguju na platformu Help Others, podiže njihovo mišljenje i njih samih i njihovih sugrađana", rekao je Helliwell.
"I tako vidite i povjerenje u druge i opće životne procjene često rastu u trenucima kada mislite da su 'ovo su loša vremena', ali ono što se dešava je da ljudi rade zajedno kako bi se nosili s njima", dodaje.
Gdje su Ukrajina i Rusija?
Ova međusobna igra negativnog i pozitivnog uvelike se odnosi na situaciju u Ukrajini, ali ostaje da se vidi kako će se vaga na kraju prevrnuti. Zajednički rad će sigurno u određenoj mjeri ublažiti tragedije koje pogađaju Ukrajince, rekao je Helliwell.
"Njihovo srce je napadnuto, tako da će dobiti neki efekat zbližavanja, ali, naravno, stvarna šteta je užasna."
Efekti koje će rat imati na ukupnu sreću u Rusiji posebno su mutni jer vladina cenzura iskrivljuje informacije koje bi mogle poslužiti za procjenu života.
Ankete na kojima su zasnovane ovogodišnje rang-liste sreće sprovedene su mnogo prije invazije. Ukrajina i Rusija spadaju u donju polovinu svjetske rang-liste sreće u izvještaju za 2022., a Ukrajina je na br. 98 i Rusija na br. 80.
Afganistan je na samom dnu ljestvice u izvještaju za 2022., i služi kao "oštar podsjetnik na materijalnu i nematerijalnu štetu koju rat nanosi svojim brojnim žrtvama", rekao je Jan-Emmanuel De Neve, još jedan urednik izvještaja.
Osam faktora kroz koji je mjeren nivo sreće
Osam faktora je uzeto u obzir u razmatranju nivoa sreće u 146 država.
1. BDP (bruto društveni proizvod) po glavi stanovnika je uvršten u smislu pariteta kupovne moći.
2. Očekivani vijek zdravog života je konstruisan na osnovu podataka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
3. Socijalna podrška utvrđena kroz prosjek binarnih odgovora (0 = ne, 1 = da) na pitanje "Ako ste bili u nevolji, imate li rođake ili prijatelje na koje možete računati da će vam pomoći kad god ti zatrebaju ili ne?"
4. Sloboda donošenja životnih izbora kao prosjek binarnih odgovora (0 = ne, 1 = da) na pitanje "Jeste li zadovoljni ili 2020. i 119 u 2021.?"
5. Velikodušnost je mjerena kroz analizu odgovora na pitanje o donaciji "Da li ste donirali novac u dobrotvorne svrhe u proteklom mjesecu?"
6. Percepcije korupcije je utvrđivana kroz odgovore na dva pitanja: "Da li je korupcija raširena širom vlade u ovoj zemlji ili ne?" i "Da li je korupcija raširena u preduzećima u ovoj zemlji ili ne?"
7. Pozitivan afekt se definiše kao prosjek mjera afekta prethodnog dana za smijeh, uživanje i rad ili učenje nečeg zanimljivog.
8. Negativan afekt se definiše kao prosjek mjera afekta prethodnog dana za brigu, tugu i ljutnju.
