Turski vjerski vođa Fethullah Gulen, nekada saveznik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali kasnije optužen da je organizirao neuspjeli pokušaj državnog udara 2016. godine, preminuo je u egzilu u SAD, u 83. godini.
Više izvora, uključujući web stranicu Herkul koja objavljuje Gulenove propovijedi, turska vlada, CNN Turk i Fondacija za dijalog i obrazovanje, organizacija povezana s Gulenovim pokretom u Njemačkoj, potvrdili su 21. oktobra da je Gulen umro dan ranije.
Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je svoje posljednje godine proveo optužen za orkestriranje pokušaja državnog udara protiv turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je te optužbe odbacio.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, objavila je na svom X računu da je Gulen umro u nedjelju navečer u bolnici gdje je bio na liječenju.
Gulen je jedno vrijeme bio Erdoganov saveznik, ali su se njih dvojica razišli.
Erdogan ga je smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016, u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere te pokrenuli tenkove.
Blizu 250 ljudi ubijeno je u pokušaju preuzimanja vlasti.
Gulen je od 1999. godine živio u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret - poznat kao "Hizmet" što na turskom znači "usluga" - nastoji da širi umjereni brend islama koji promovira obrazovanje u zapadnom stilu, slobodna tržišta i međuvjersku komunikaciju.
Od neuspjelog državnog udara, njegov pokret je sistematski razbijan u Turskoj, a njegov uticaj je opao na međunarodnom planu.
Poznat među svojim pristalicama kao Hodžaefendi, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj provinciji Erzurum 1941. godine. Sin imama, odnosno islamskog propovjednika, učio je Kuran od djetinjstva. Godine 1959. Gulen je postavljen za imama džamije u gradu Edirne na sjeverozapadu zemlje i počeo je da se ističe kao propovjednik 1960-ih godina u zapadnoj provinciji Izmir, gdje je osnovao studentske domove i odlazio u čajdžinice da propovijeda.
Ove studentske kuće označile su početak neformalne mreže koja će se u narednim decenijama širiti kroz obrazovanje, poslovanje, medije i državne institucije, dajući njegovim pristalicama veliki uticaj. Ovaj uticaj se proširio i van granica Turske na turske republike centralne Azije, Balkana, Afrike i Zapada kroz mrežu škola, piše Reuters.
Ankara je dugo tražila da se on izruči iz Sjedinjenih Država.
