Prema pisanju pojedinih medija, kantoni sa hrvatskom većinom u Federaciji uskoro će u skupštinsku procedure uputiti prijedlog za raspisivanje referenduma kojim se traži izlazak kantona iz Federacije. Incijativa bi, navodno, trebala biti ozvaničena na narednoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora.
Potpredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara potvrdio je za naš radio kako postoji mogućnost raspisivanja referenduma u kantonima sa hrvatskom većinom o pitanju legitimnosti federalnih vlasti.
Nakon pisanja medija da su kantoni sa hrvatskom većinom najavili da će uskoro u proceduru uputiti prijedlog zakona o referendumu po uzoru na onaj koji je utvrdila Vlada Republike Srpske, Čavara je kazao da ovakva inicijativa nije bila na tijelima HDZ-a BiH, ali da treba napraviti poredak koji će jamčiti sigurnost svakog građanina.
„Sama činjenica da institucije države, Ustavni sud, tužiteljstva, sudovi nisu u stanju zaštititi ustavni poredak, naravno da se mora tražiti rješenje kako ustavni poredak u Federaciji zaštititi od apsolutne dominacije bošnjačkih politika. Prema tome, činjenica koju sam rekao omogućava da se kroz institucije države, prvenstveno kroz institucije kantona gdje su Hrvati u većini traži rješenje za ovakvo stanje. Jedno od tih rješenja je i raspisivanje referenduma“, kaže Čavara.
Na raspisivanje referenduma ranije je pozvao potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki, poručivši pritom kako će referendumsko izjašnjavanje imati punu podršku vlasti u RS.
Marinko Čavara
Potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara kaže kako će pričekati na rezultate političkih pregovora koji su intezivirani proteklih dana, te da odluku treba donijeti Hrvatski narodni sabor (HNS).
„Sve će te aktivnosti koordinirati HNS i u traženju tih rješenja mislim da će naći potporu svih dobronamjernih snaga u BiH, prvenstveno u Federaciji, koje žele da ne bavimo godinu dana nakon izbora kako implementirati rezultate izbora, nego da se bavimo kako poboljšati uvjete života svakog građanina u Federaciji“, navodi Čavara.
Pravno neozbiljna inicijativa
Raspisivanje referenduma od strane kantona sa hrvatkom većinom, za eksperta ustavnog prava profesora Kasima Trnku je, prije svega, pravno neozbiljna incijativa. Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu naroda. Sve ostalo je protustavno djelovanje:
„Pravno je to apsolutno neizvodljivo - jer da bi se to desilo, morao bi se desiti Ustav Federacije BiH, a da bi se promijenio Ustav Federacije
BiH treba dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i saglasnost sva tri kluba nacionalnih delegacija, dakle Bošnjaka, Hrvata i Srba u Domu naroda federalnog Parlamenta. Mislim da inicijatori te ideje puštaju balone, ustvari, i nastoje da iskoriste neke psihološke mogućnosti da vrše pritisak na svoje sagovornike“, ocjenjuje Trnka.
Zahtjevi za referendumskim izjašnjavanjem naroda u BiH nisu rijetkost. Emil Karamatić, urednik na državnom radiju, podsjeća da se slične inicijative uvijek dešavaju nakon gubitka izbora, pred početak političkih pregovora i u vrijeme štrajkova.
„Sve te prijetnje, a moraju se okarakterizirati prijetnjama, su prije svega neozbiljne od - nazovimo ih - ozbiljnih političara koji samo produžavaju agoniju i unesrećuju one koji su im dali povjerenje. Umjesto da ova zemlja ide naprijed sa ekonomskim, jasnim programima, oni ipak i dalje vode priču i vraćaju je negdje na devedeset petu“, kaže Karamatić.
Slavo Kukić
Peticiju za potpisivanje referenduma o trećem entitetu u više navrata organizirala je protekelih godina i nevladina organizacija Croatia Libertas. Nije bilo velikog odaziva.
Politički analitičar Slavo Kukić ipak naglašava kako u zemlji u kojoj su ratna sjećanja i danas živa, poziv na referendum može biti moćno političko oružje.
„Ja na vjerujem da je posezanje za referendumom argument u pregovorima oko političkih pozicija, nego naprosto činjenica da su u BiH na sceni negativni procesi, da međunarodna zajednica u odnosu na te procese gleda sve ravnodušnije, stvara sve širi prostor za one kojima do BiH i nije stalo“, smatra Kukić.
Bez obzira što nije ozvaničena, Kukić je mišljenja da incijativu o izdvajanju kanatona iz Federecije međuarodni predstavnici moraju shvatiti posebno ozbiljno.
„Isto tako ta obična, dnevna politika se vodi u zemlji koja još ima veoma friško sjećanje na rat i ratne strahote, a to drugim riječima znači - u zemlji u kojoj je veoma jednostavno pokrenuti frusutracije, strahove, pa i proces ponovne homogenizacije oko projekata koji su iracionalni. Ne treba uopće to potcjenjivati, niti treba potcjenjivati mogućnost da to običnog čovjeka pokrene, koji u principu puno više razmišlja instinktivno, a puno manje racionalno“, zaključuje Kukić.
Potpredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara potvrdio je za naš radio kako postoji mogućnost raspisivanja referenduma u kantonima sa hrvatskom većinom o pitanju legitimnosti federalnih vlasti.
Nakon pisanja medija da su kantoni sa hrvatskom većinom najavili da će uskoro u proceduru uputiti prijedlog zakona o referendumu po uzoru na onaj koji je utvrdila Vlada Republike Srpske, Čavara je kazao da ovakva inicijativa nije bila na tijelima HDZ-a BiH, ali da treba napraviti poredak koji će jamčiti sigurnost svakog građanina.
U HDZ-u BiH kažu da se 'mora tražiti rješenje kako ustavni poredak u Federaciji zaštititi od apsolutne dominacije bošnjačkih politika'.
„Sama činjenica da institucije države, Ustavni sud, tužiteljstva, sudovi nisu u stanju zaštititi ustavni poredak, naravno da se mora tražiti rješenje kako ustavni poredak u Federaciji zaštititi od apsolutne dominacije bošnjačkih politika. Prema tome, činjenica koju sam rekao omogućava da se kroz institucije države, prvenstveno kroz institucije kantona gdje su Hrvati u većini traži rješenje za ovakvo stanje. Jedno od tih rješenja je i raspisivanje referenduma“, kaže Čavara.
Na raspisivanje referenduma ranije je pozvao potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki, poručivši pritom kako će referendumsko izjašnjavanje imati punu podršku vlasti u RS.
Potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara kaže kako će pričekati na rezultate političkih pregovora koji su intezivirani proteklih dana, te da odluku treba donijeti Hrvatski narodni sabor (HNS).
„Sve će te aktivnosti koordinirati HNS i u traženju tih rješenja mislim da će naći potporu svih dobronamjernih snaga u BiH, prvenstveno u Federaciji, koje žele da ne bavimo godinu dana nakon izbora kako implementirati rezultate izbora, nego da se bavimo kako poboljšati uvjete života svakog građanina u Federaciji“, navodi Čavara.
Pravno neozbiljna inicijativa
Raspisivanje referenduma od strane kantona sa hrvatkom većinom, za eksperta ustavnog prava profesora Kasima Trnku je, prije svega, pravno neozbiljna incijativa. Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu naroda. Sve ostalo je protustavno djelovanje:
„Pravno je to apsolutno neizvodljivo - jer da bi se to desilo, morao bi se desiti Ustav Federacije BiH, a da bi se promijenio Ustav Federacije
BiH treba dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i saglasnost sva tri kluba nacionalnih delegacija, dakle Bošnjaka, Hrvata i Srba u Domu naroda federalnog Parlamenta. Mislim da inicijatori te ideje puštaju balone, ustvari, i nastoje da iskoriste neke psihološke mogućnosti da vrše pritisak na svoje sagovornike“, ocjenjuje Trnka.
Zahtjevi za referendumskim izjašnjavanjem naroda u BiH nisu rijetkost. Emil Karamatić, urednik na državnom radiju, podsjeća da se slične inicijative uvijek dešavaju nakon gubitka izbora, pred početak političkih pregovora i u vrijeme štrajkova.
„Sve te prijetnje, a moraju se okarakterizirati prijetnjama, su prije svega neozbiljne od - nazovimo ih - ozbiljnih političara koji samo produžavaju agoniju i unesrećuju one koji su im dali povjerenje. Umjesto da ova zemlja ide naprijed sa ekonomskim, jasnim programima, oni ipak i dalje vode priču i vraćaju je negdje na devedeset petu“, kaže Karamatić.
Peticiju za potpisivanje referenduma o trećem entitetu u više navrata organizirala je protekelih godina i nevladina organizacija Croatia Libertas. Nije bilo velikog odaziva.
Politički analitičar Slavo Kukić ipak naglašava kako u zemlji u kojoj su ratna sjećanja i danas živa, poziv na referendum može biti moćno političko oružje.
„Ja na vjerujem da je posezanje za referendumom argument u pregovorima oko političkih pozicija, nego naprosto činjenica da su u BiH na sceni negativni procesi, da međunarodna zajednica u odnosu na te procese gleda sve ravnodušnije, stvara sve širi prostor za one kojima do BiH i nije stalo“, smatra Kukić.
Bez obzira što nije ozvaničena, Kukić je mišljenja da incijativu o izdvajanju kanatona iz Federecije međuarodni predstavnici moraju shvatiti posebno ozbiljno.
„Isto tako ta obična, dnevna politika se vodi u zemlji koja još ima veoma friško sjećanje na rat i ratne strahote, a to drugim riječima znači - u zemlji u kojoj je veoma jednostavno pokrenuti frusutracije, strahove, pa i proces ponovne homogenizacije oko projekata koji su iracionalni. Ne treba uopće to potcjenjivati, niti treba potcjenjivati mogućnost da to običnog čovjeka pokrene, koji u principu puno više razmišlja instinktivno, a puno manje racionalno“, zaključuje Kukić.
