Evropa odlučna da se nađe rješenje za presudu Sejdić-Finci

Kako bi se konačno riješilo provođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, i pripadnicima manjina omogućilo kandidovanje na izborima, Evropska unija pripremila je svoje prijedloge ustavnih amandmana, ali nije dala više detalja o tim prijedlozima.

Razgovori na ovu temu vode se sa svim političkim strankama u BiH. Evropska unija neće nametati rješenja Bosni i Hercegovini, ali neka od rješenja koja nude mogla bi, prema mišljenju bh. političara, biti prihvatljiva za sve političke stranke.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić prvi je progovorio o tome da su u igri i neka nova rješenja koja je pripremila Evropska unija kako bi se konačno provela presuda Sejdić-Finci, te ukinula diskriminacija u Ustavu BiH. Evrpska unija je očigledno odlučila da se aktivno uključi u taj proces, kaže Bosić.

„Oni su mi predočili njihove prijedloge. Ne bih to sada komentarisao. Oni nisu isključivi, oni su u nekoj lepezi prijedloga kako doći do rješenja“, navodi on.

Lider Demokratske partije Dragan Čavić takođe nam je potvrdio da Evropska unija želi da čuje prijedloge svih stranaka, ali za svaki slučaj pripremila je i svoj paket za provođenju presude suda iz Strazbura.

„Oni ga, naravno, nisu pokazali u detaljima, nego su rekli da su to dva rješenja od kojih jedno treba da prođe i da su protiv asimetričnog modela. Oni su, po onome šta sam ja sa njima razgovarao, skloniji modelu direktnog izbora jer je njega lakše implementirati u kraćem vremenskom periodu“, kaže Čavić.

Jedno od rješenja koje nudi Evropska unija za izbor članova Predsjedništva BiH, prema riječima predsjednka Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića, moglo bi zadovoljiti i simetrično rješenje u oba bh. entiteta, ali i direktan način izbora.

„To bi u suštini značilo da bi bitka za člana Predsjedništva imala isti karakter kao i izbor za Parlament Federacije, odnosno Narodnu skupštinu. Bio bi jedan broj mandata i pobjeda u nekoj od izbornih jedinica bi nosila dodatni mandat. To u suštini znači da bi se time dobila veća težina izbornih jedinica sa manjim brojem glasača, a to su upravo jedinice u kojima su Hrvati najveći dio, tako da to predstavlja neku vrstu vrlo razumnog kompromisa“, rekao je Ivanić.

Kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, EU je predložila rješenje sa kojim se, u većini, slažu i domaće partije. Konstitutivni narodi bi imali klubove sa pet članova, a klub ostalih brojao bi tri člana, dva iz FBiH i jednog iz RS.

„Meni se ova rješenja sviđaju, ali, naravno, konačnu riječ će morati donijeti predstavnici vladajuće šestorke“, kaže Ivanić.

„Oni moraju da odluče jesu li konačno za dogovor ili ne. Bojim se da oni imaju više želje da se svađaju nego da riješe problem, tako da još uvijek nisam neki veliki optimista. Nešto veći nego što sam bio, ali još uvijek imam osjećaj da će se dogovor jako teško postići.“

Sazrelo vrijeme za promjene

Član predsjedništva SDP-a BiH Lidija Korać ističe da bi model Evropske unije, o kojem se načelno razgovaralo, mogao biti prihvatljivo rješenje.

„On osigurava ono što je neophodno da se deblokira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ono što ja u ime SDP-a mogu reći jeste da će SDP biti uvijek konstruktivan partner u iznalaženju rješenja i implementaciju odluke Sejdić-Finci i ostalih pitanja. Ponavljam, mislim da ovo rješenje, ukoliko bude prihvatljivo parlamentarnoj većini, može biti jedan veliki korak naprijed“, ističe Korać.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović takođe je ubjeđen da će do političkog dogovora doći prije 10. aprila kada u Mostar dolazi komesar Evropske unije za proširenje Štefan File.

„Mi smo postavili samo jedno pravilo ponašanja, načelo usvojeno od svih – da nijedan narod, nijedna stranka nije motivirani niti da ima mogućnost da drugom predlaže i bira predstavnike drugih naroda, i kad je u pitanju član Predsjedništva i kad je u pitanju Dom naroda“, kazao je Čović.

Da do dogovora vladajuće šestorke oko promjene Ustava zbog presude Sejdić-Finci može doći, vjeruje i potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić.

„Zrelo je vrijeme da se ti poslovi urade i da Bosna i Hercegovina dobije novi status na evropskom putu. Najgora varijanta bi bila da se evropska vrata za Bosnu i Hercegovinu zatvore, iako iz Brisela ne dobijamo barem takve deklarativne odgovore“, izjavio je on.

Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Peter Sorensen istakao je nedavno u Banjaluci da Evropska unija neće nametati rješenja.

„Da je stavljanje papira na sto moglo riješiti ovo pitanje, vjerovatno bi do sada bilo rješeno. Ono što mi radimo jeste omogućavanje razgovora između političkih aktera, a konačno rješenje koje bi proizašlo iz toga treba da bude rješenje domaćih političara“, rekao je Sorensen.

Evropska unija ranije je izrazila očekivanje da će politički sporazum u Bosni i Hercegovini o provođenju presude Sejdić-Finci doći do kraja marta ove godine.