Poruke džihadističkih skupina nastavljaju imati mobilizacijski učinak te nadahnjivati i poticati napade "vukova samotnjaka" koji možda nemaju fizičke veze s bilo kojom od ovih skupina, izjavila je Catherine De Bolle, izvršna direktorica Agencije Europske unije za suradnju u provođenju zakona (Europol).
"Džihadističke terorističke skupine ulažu značajne napore kako bi uspostavile učinkovite internetske komunikacijske kampanje. Proizvodnja i širenje propagandnog sadržaja dio su ovih napora", istaknula je Catherine De Bolle, predstavljajući "Europolov godišnji izvještaj o internetskoj džihadističkoj propagandi" za 2020. koji je izradio je Evropski centar za borbu protiv terorizma (EU IRU).
"Vođeni digitalnim inovacijama", kazala je De Bolle, "te se skupine ne suzdržavaju od iskorištavanja najnovijih tehnologija za emitiranje svoje poruke ciljanoj publici".
U izvještaju se navodi kako je pod novim vodstvom tzv. Islamska država (IDIL) sve aktivnija u svojim tradicionalnim uporištima i kontinuirano se širi. Danas je ova militantna skupina, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda stavilo na listu terorističkih organizacija, fokusirana na pokušaj ponovnog oživljavanja u Iraku i proširenje svoje međunarodne prisutnosti dodatnim osnaživanjem svoje globalne mreže podružnica.
Što se tiče El-Kaide, Europol navodi kako je tokom 2020. pretrpjela niz velikih udaraca i izgubila neke važne visoke čelnike. Međutim, El-Kaida nastavlja kapitalizirati tekuće događaje kako bi unaprijedila svoje ideološke sklonosti, koje su predstavljene kao "manje ekstremne" u usporedbi s IDIL-om.
Treća organizacija na koju se Europol usredotočio je Hajat Tahrir al-Šam (HTS) u Turskoj. Za nju se navodi da je doživjela unutrašnji razdor između radikalnijih i manje radikalnih članova grupe. Dok se plan HTS-a provodi na lokalnoj razini, grupa teži biti međunarodno priznata i održava političke pretenzije, navodi Europol.
IDIL naglašava hidžru
Odlučujući trenutak za takozvanu Islamsku državu bila je 2019. godina. Hvatajući se u koštac s gubitkom posljednjeg uporišta u pograničnom gradu Baguz na istoku Sirije, skupina je ostala bez "kalifa" Abubakra el-Bagdadija i glasnogovornika Abua Hasana al-Muhajira, koji su ubijeni u ciljanim operacijama u oktobru 2019. Slom protodržave bio je povezan s koordiniranim napadima na njezinu službenu propagandnu mašinu, koja je bila znatno oslabljena, navodi Europol.
IDIL je ušao u 2020. u kritičnom trenutku svoje evolucije. Bavio se izborom novog vodstva i sve žešćom aktivnošću na svom domaćem tlu, istovremeno nastojeći zadržati svoj globalni domet.
Danas je grupa usredotočena na pokušaj ponovnog oživljavanja u Iraku i proširenje svoje međunarodne prisutnosti dodatnim osnaživanjem svoje globalne mreže podružnica. IDIL je uspio održati internetsku prisutnost zahvaljujući naporima mreža simpatizera (munasiri) koji su nadoknadili sve manji broj objava službenih medija IDIL-a.
Prijetnja koju predstavlja IDIL i dalje je prisutna jer grupa nastavlja upravljati raspršenom mrežom podružnica koje su spremne odgovoriti na njezin poziv, i online i offline, navodi Europol.
Čini se da je novi vođa IDIL-a Abu Ibrahim al-Hašimi al-Kurashi još povučeniji od svog prethodnika el-Bagdadija koji se nije pojavio pet godina nakon što je proglasio stvaranje "kalifata" 2014. godine.
Novo vodstvo također je naglasilo temu hidžre (migracije na teritorij pod kontrolom šerijata), pozivajući "muslimane svuda" da brane svoju vjeru i svoju braću, te da hidžru učine prema najbližem vilajetu (pokrajini), navodi Europol. Oslobađanje zatvorenika ostalo je prioritetno pitanje IDIL-a, navodi Europol.
Sadržaje sljedbenici i simpatizeri šire na aplikaciji Telegram, Hoop Messenger i na drugim platformama kao što su Rocket.Chat, Tam Tam, Element (bivši Riot) te Conversations.im. Brojni pro-IDIL Telegram kanali posvećeni su razmjeni poruka žena koje se nalaze u kampovima u Siriji koji su pod kontrolom kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) na brojnim jezicima, uključujući francuski, njemački, engleski i arapski, navodi Europol.
Militanti IDIL-a u Iraku često izvode napade na Narodne mobilizacijske snage, iračke vlasti i plemena čiji su poglavari ili starješine sela poznati kao muhtari više puta bili na meti IDIL-a, kao i protiv sirijske vojske i snaga SDF-a, pretežno u IDIL-ovim sirijskim provincijama al-Hajr, Homs i Raka. Militanti su se također usredotočili na napade na linije opskrbe izvođenjem napada na rafinerije, naftne bušotine i kamione cisterne. Fotografije i videa napada često objavljuju na mrežama, navodi Europol.
IDIL tvrdi da je pokrenuo više od 452 operacije, ubivši 794 osobe i uništivši 171 vozilo, kao i da je gađao neprijateljske vojne položaje, kuće i poljoprivredna polja, termalne kamere i energetska postrojenja.
- Evropske diplomate u Libiji u znak podrške Vladi
- Biden: Američka vojna misija u Iraku bit će završena do kraja godine
IDIL je nastavio poticati svoje sljedbenike "da ispune svoju dužnost" prema nasilnom džihadu, naglašavajući pritom da nema potrebe za sofisticiranim naoružanjem za izvođenje napada, te sugerira sredstva poput vozila, lovačkih pušaka, noževa, otrovnih tvari, užadi za davljenje, strujnog udara ili izazivanjem požara.
Štoviše, IDIL preko svojih kanala hvali pristaše, osobito mlade, zbog inovativnih modi operandi i oružja kojim ratuju protiv "nevjernika" i "otpadnika od vjere", navodi Europol.
El-Kaida decentralizirala djelovanje
El-Kaida, odgovorna za napade 11. septembra 2001. godine, bila je visoko hijerarhijska, centralizirana organizacija, čije je vodstvo odisalo autoritetom i projiciralo jedinstveni cilj u svim njenim granama. Radi o skupini koja se ponosila organiziranim napadima koji su uzrokovali smrt gotovo 3.000 civila, navodi Europol.
Gotovo dvadeset godina kasnije, opća strategija El-Kaide uključuje prenošenje operativnog odlučivanja iz jezgre na regionalne podružnice, a sveobuhvatne ciljeve postavilo je centralno vodstvo te organizacije.
Prenošenje odgovornosti El-Kaide u vezi s taktikom dovelo je do toga da su neke njene podružnice djelovale neovisno radi ostvarivanja svojih lokalnih interesa, što ponekad može biti čak i u suprotnosti s općim smjernicama El-Kaide, navodi Europol.
Na devetnaestu godišnjicu napada 11. septembra, glavni čelnik El-Kaide Ajman al-Zavahiri priznao je važnost lokalnih agendi, ali je podsjetio svoje regionalne podružnice da je sukob između "križara" i muslimana "međunarodna, a ne lokalna borba. Zapravo, lokalni sukobi ne mogu se odvojiti od ove veće borbe".
El-Kaida je uspjela izgraditi novi narativ odbacivanjem brutalnosti i zabranom ubijanja nevinih muslimana. Kao rezultat toga, prikazala se kao "manje ekstremistička" džihadistička organizacija za razliku od IDIL-a, navodi Europol, naveo je Europol.
Harakat al-Šabab al-Mudžahidin (al-Šabab) i Džemat Nusrat al-Islam val-Muslimin (JNIM) ostaju najmoćnije podružnice El-Kaide i one s najvećim vojnim potencijalom. El-Kaida na Arapskom poluotoku i El-Kaida u islamskom Magrebu izgubile su svoje dugogodišnje vođe dok njihov opstanak i relevantnost potkopavaju brojni vanjski i unutrašnji faktori.
Usredotočenost El-Kaide na ciljanje vojske, posebno strane, a ne civila jedno je od njenih obilježja i ono po čemu se skupina i njezine podružnice izdvajaju od IDIL-a, za koji je poznato ne samo da opravdava upotrebu nasumičnog nasilja, već ga i potiče u svojim porukama, naveo je Europol.
Naprimjer, El-Kaida u regiji Sahela često poziva vlasti da se usprotive stranoj dominaciji i odbace "francusko starateljstvo" u regiji Sjeverne Afrike. Tako su vladu Malija pozvali da se vrati islamu i da se distancira od "agresivnih francuskih okupatorskih križara", koje smatra "odgovornim za otuđenje islama u zemlji i za pokušaj zamjene njegovih obilježja devijantnim ritualima kršćanstva". Uzimanje talaca također je tema koja se ponavlja u propagandi El-Kaide, naveo je Europol.
Kako je IDIL usvojio višeplatformski pristup širenju propagande, El-Kaida je to slijedila proširivši svoju prisutnost na alternativnim platformama. Službeni El-Kaidini i prateći mediji podjednako se mogu pohvaliti aktivnom prisutnošću na Telegramu i Geo Newsu, instalaciji otvorene komunikacijske platforme Rocket.Chat koja se sama hostira.
Grupa i njezine franšize prvi su korisnici novih platformi poput Chirpwirea, koji sebe opisuje kao "neovisnu platformu društvenih medija sa sličnim rasporedom i značajkama kao Twitter". Grupa i njezine podružnice također su nastavile lansirati nove verzije zvaničnih internetskih stranica, te stranice koje predstavljaju medijske kuće za podršku, poput nedavno nastale novinske agencije Thabat. Misija im je "prikazati najistaknutije događaje mudžahedina u svim zemljama islama", naveo je Europol.
Cijepanje Hajata Tahira el-Šama
Hajat Tahir el-Šam (HTS), grupa koja se odvojila od svog osnivača El-Kaide 2016., učvrstila je svoju prisutnost u sjeverozapadnoj sirijskoj pokrajini Idlib nakon borbe protiv suparničkih frakcija. Dok je HTS najdominantnija skupina u Idlibu, posljednjem sirijskom bastionu pod kontrolom pobunjenika, na tom su području prisutne i druge skupine, uključujući Tanzim Huras al-Din (THD), Turkestansku islamsku stranku (TIP), kao i druge frakcije pod kišobranom Fronta nacionalnog oslobođenja (NLF) koji podržava Turska, naveo je Europol.
Idlib je svjedočio žestokoj borbi za kontrolu otkako su snage sirijske vlade koje podržava Rusija pokrenule ofenzivu kako bi vratile kontrolu nad područjem krajem 2019.
Turska i Rusija potpisale su prekid vatre 5. marta 2020. prema kojem je autocesta M4 u Idlibu trebala biti ponovno otvorena kada je uspostavljen sigurnosni koridor sa zajedničkim tursko-ruskim ophodnjama, naveo je Europol.
HTS se u početku opirao uvjetima primirja i izdao saopćenje u kojem tvrdi da prekid vatre "neće biti moguć sve dok ruske snage ne odu". U saopćenju se također hvali turska podrška "sirijskoj revoluciji" i "zaštiti civila od bombardiranja okupatora", naveo je Europol.
Pomirljiv pristup HTS -a prema Turskoj bio je očit i u njezinoj odluci da usvoji tursku liru kao odgovor na brzu deprecijaciju sirijske funte.
Čini se da je uočena otvorenost prema Turskoj uzrokovala unutarnji razdor između radikalnijih i manje radikalnih članova skupine; radikalniji članovi smatraju pragmatizam vođe HTS-a Abu Muhamada el-Džavlanija nepomirljivim s ideologijom grupe.
Čini se da su međusobne borbe dovele do toga da se frakcije učinkovito odcijepe od HTS-a i do poraza tvrdolinijaša HTS-a koji se protive umjerenijim stavovima organizacije, gledajući na El-Džavlanija kao oportunističkog vođu koji je prodao ključna džihadistička načela, naveo je Europol.
Posljednjih godina HTS se nastojao prikazati kao pragmatična grupa koja žestoko osporava svoju terorističku oznaku. Kroz svoje civilno krilo, "Vladu spasa", pokrenutu u novembru 2017., grupa se usredotočila na razvoj civilne uprave na području pod svojim utjecajem i pružanje sigurnosti i javnih usluga, uključujući obrazovanje i zdravstvenu skrb. Jedan od ključnih ciljeva propagande grupe je promicanje njenog navodnog uspjeha u uspostavljanju sistema vlasti.
Budući da se humanitarna situacija u Idlibu tokom 2020. godine dodatno pogoršala usred pandemije COVID-19 i gospodarske krize, "Vlada spasa" pružila je pomoć u hrani i uvozila robu iz Turske u pokušaju da zadrži svoju bazu i potporu, naveo je Europol. HTS tvrdi da je Idlib bolji od ostalih sirijskih regija u smislu javne sigurnosti, slobode izražavanja i medija te raspodjele humanitarne pomoći.
Dok se džihadistički plan HTS-a provodi lokalno, grupa teži međunarodnom priznanju i održava političke pretenzije. U tu su svrhu čelnici HTS -a povećali svoje javne nastupe 2020. godine, a grupa je promicala svoju navodnu otvorenost prema međunarodnim medijskim grupama i novinarima.
Unatoč pokušajima HTS-a da se distancira od svojih terorističkih početaka projiciranjem umjerene, ugodnije slike u javnosti, ta se grupa i dalje navodi kao teroristička organizacija u nekoliko zemalja i međunarodnih tijela, s ograničenim šansama da bude skinuta s crne liste, naveo je Europol.
COVID-19, sporazumi o Afganistanu, Palestini…
Teorije zavjere o porijeklu COVID-19 i navodnoj ulozi vlada odrazile su se u propagandi koju su proizvele džihadističke skupine. Službena propaganda džihadističkih skupina usredotočila se na tri glavne priče. Prva je isticanje negativnog utjecaja pandemije i ekonomske recesije na zapadna društva. Druga je okrivljavanje zapadnih vlada za pandemiju i ukazivanje na povratak islamu kao rješenje. Treća priča je pružanje zdravstvenih i higijenskih smjernica svojim pristašama, u pokušaju da pokažu sposobnosti upravljanja.
El-Kaida je pozvala mase na Zapadu da prihvate islam, potičući nemuslimane da "iskoriste svoje vrijeme u karanteni da saznaju više o islamu iz autentičnih izvora; čitanje i razmišljanje o zaslugama po kojima se islam izdvaja od svih drugih religija, izama i sistema", naveo je Europol. Tzv. Islamska država (IDIL) je pandemiju nazvala "najgorom noćnom morom križara".
U sunitskom džihadističkom miljeu reakcije na američko-talibanski sporazum i pregovore koji su uslijedili bile su polarizirane. Nije iznenađujuće da se IDIL, koji nije sudjelovao u pregovorima, proglasio nespremnim poštivati prekid vatre, naveo je Europol. El-Kaida je također iskoristila sporazum između SAD-a i talibana hvaleći postignuća talibana, posebno u pogledu povlačenja američkih i NATO kontingenata iz Afganistana.
Iako su se talibani obećali da više neće ugostiti niti surađivati s terorističkim skupinama, uključujući El-Kaidu, čini se da potonji u svojim čestitkama zanemaruju tu obvezu. Abu Abdallah el-Šami, visoki dužnosnik sirijske skupine Hajat Tahrir el-Šamam (HTS), pozdravio je "veliku pobjedu koju su ostvarili muslimani Afganistana".
Mirovni plan za Bliski Istok bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji su njegovi zagovornici nazvali "sporazumom stoljeća", naišao je na ogorčenje sunitskih džihadističkih skupina koje su njegove uvjete smatrale štetnim za palestinsku stvar i muslimansku zajednicu, naveo je Europol.
- SAD i talibani potpisali mirovni sporazum
- Trumpov bliskoistočni plan već nailazi na ozbiljne prepreke
Fokus na Palestinu kao "središnji cilj umme" (muslimanskog svijeta) integriran je u globalni džihadistički diskurs. El-Kaida je pozvala muslimane da se odupru "sporazumu stoljeća" i da udruže snage kako bi "oslobodili Palestinu i ušli u rat s Jevrejima diljem svijeta". IDIL je deklarirao namjeru da "oslobodi Jeruzalem i vrati ono što je ukradeno od muslimana".
Kada je francuski časopis Charlie Hebdo u septembru 2020. ponovno objavio karikature poslanika Muhameda, to je izazvalo ponovno negodovanje i pozive na nasilje terorističkih skupina i njihovih internetskih pristaša, naveo je Europol.
El-Kaida i tzv. Islamska država nastavljaju se boriti za prisutnost na internetu i pokazati visoke nivoe prilagodljivosti internetskim okruženjima koja su postala još neprijateljskija zahvaljujući zajedničkim naporima zapadnih obavještajnih službi. Rizik pretvaranja internetske džihadističke propagande u nasilje izvan mreže i dalje je velik, što naglašava potrebu za sve jačim javno-privatnim partnerstvom na europskoj i međunarodnoj razini, naveo je Europol.
Facebook Forum