Terorističke organizacije su 2020. godine pokušale iskoristiti globalnu pandemiju za širenje propagande mržnje i pogoršanje nepovjerenja u javne institucije, navodi se u Izvještaju EUROPOL-a (Agencije Europske unije za suradnju u provođenju zakona) o situaciji i trendovima terorizma u Europi za 2021. godinu.
U Izvještaju, objavljenom 22. juna, piše da militanti koriste svaku priliku da nagrizu demokratske strukture, šire strah i polariziraju društvo.
Tokom 2020. EUROPOL je zabilježio 57 dovršenih, neuspjelih i onemogućenih terorističkih napada u Europskoj uniji (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija i Španija).
U izvještaju se navodi da je 21 osoba umrla zbog terorizma u Europskoj uniji, te da je 449 osoba uhapšeno zbog sumnje da su u 17 država članica EU počinili krivična djela povezana s terorizmom, što je smanjenje za trećinu u odnosu na prethodne godine.
Potencijalne prijetnje?
Iako se na Zapadnom Balkanu nije dogodio nijedan teroristički napad 2020. godine, države članice EU događanja u regiji smatraju potencijalnim prijetnjama koje mogu utjecati na terorističku situaciju u EU.
Konkretno, i dalje postoji zabrinutost zbog mogućnosti militanata, uključujući povratnike i osobe iz zona sukoba, koje bi mogle koristiti rute koje prolaze kroz regiju, navodi izvještaj.
Izvještaj navodi da je jedna grupa, koja je uključivala bivše članove takozvane Islamske države koji su se vratili iz Sirije, razbijena u Sjevernoj Makedoniji.
Navodi se i da su zabilježeni pojedinačni slučajevi povratnika iz zone sukoba u Siriji i Iraku.
U izvještaju piše da je Slovenija navela da povratak državljana zemalja Balkana iz Sirije nije dosad imao direktan utjecaj na terorističku prijetnju, ali da je potrebno praćenje osoba koje se vraćaju i nakon zatvorske kazne.
Srbija nije prijavila nijedan teroristički akt ili incident u 2020. godini. Nije zabilježen nijedan slučaj povratka s ratišta, s tim da se navodi kako Srbija smatra povratak državljana s ratišta relevantnim sigurnosnim pitanjem s kojim se suočava.
Kosovo je pokrenulo tri slučaja u vezi s terorizmom u 2020. godini. Ukupno su uhapšene tri osobe.
Oslobođena je 21 osoba iz zatvora 2020. godine, nakon izdržavanja kazne. Iste godine nije prijavljen nijedan povratnik iz zone sukoba.
Crna Gora je 2020. godine provela sedam istraga o krivičnim djelima povezanim s terorizmom, uključujući optužbe za terorizam, financiranje i veze s militantima na stranom ratištu i stranim teroristima i organizacijama. Nije bilo značajnih hapšenja.
Bosna i Hercegovina nije izvijestila o terorističkim incidentima u 2020. i nije bilo odlaska građana u zone sukoba. Izvještaj navodi da se iz Sirije i Iraka ukupno vratilo 59 odraslih (48 muškaraca i 11 žena) i 20 djeca. U oktobru 2020. godine BiH je primila jednog od svojih državljana, koji je deportiran iz Turske nakon ulaska u zemlju iz regije Idlib u Siriji.
Albanija je prijavila devet istraga povezanih s terorizmom protiv 14 osoba. Osumnjičeni nisu formirali grupu, ali uključivali su povratnike, radikalizirane zatvorenike i pristalice džihadizma.
Prostor koji je stvorio COVID-19
Teroristi iskorištavaju polarizaciju u društvu kako bi zagađivali društvenu klimu nasilnim ideologijama, navode iz EUROPOL-a.
Posljednjih godina polarizacija političkog diskursa povećana je u Europskoj uniji, a pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala ovaj razvoj. Primjetan je i porast netrpeljivosti političkih protivnika, dok se povećava i broj pojedinaca koji vrše verbalno ili fizičko nasilje.
Mentalno zdravlje ostaje pitanje u vezi s terorizmom i nasilnim ekstremizmom. Situacija stvorena pandemijom može biti dodatni faktor stresa, koji potencijalno potiče ugrožene pojedince da se okrenu nasilju.
"Ekstremisti i teroristi pronašli su nove mogućnosti u povećanom vremenu provedenom online tokom pandemije COVID-19. Uz veliku količinu dezinformacija koje se aktivno šire putem interneta, ekstremisti i teroristi su iskoristili socijalno nezadovoljstvo kako bi dosegnuli i propagirali svoje ideologije", navedeno je u Izvještaju.
Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove, rekla je kako posljednji izvještaj EUROPOL-a o terorizmu u EU ilustrira da se u godini pandemije COVID-19 povećao rizik od radikalizacije na internetu.
"To se posebno odnosi na desničarski terorizam. O ovom trendu razgovarala sam danas (22. juna) u Lisabonu s američkim sekretarom za nacionalnu sigurnost Alejandrom. Posvećeni smo suočavanju s ovom rastućom prijetnjom", kazala je Johansson.
Catherine De Bolle, izvršna direktorica EUROPOL-a, smatra da internet igra presudnu ulogu u omogućavanju širenja terorističke i ekstremističke propagande.
U svijetu koji je postao znatno digitalniji, širenja mržnje i nasilnih ideologija putem interneta je postalo imperativ za ekstremiste.Catherine De Bolle, izvršna direktorica EUROPOL-a
"U svijetu koji je postao znatno digitalniji, širenja mržnje i nasilnih ideologija putem interneta je postalo imperativ za ekstremiste. Dijeljenjem informacija u stvarnom vremenu i korištenjem najnovijeg tehnološkog napretka u okviru jakog okvira zaštite podataka, možemo dalje poboljšati način zajedničke borbe protiv terorizma", kazala je i dodala:
"U konačnici, glavni cilj sigurnosnih agencija je usmjeren na nasilni ekstremizam i radikalizaciju kako bi se spasili životi i smanjili nasilni napadi na naše društvo i naš demokratski sistem."
Šef EUROPOL-ovog centra za borbu protiv terorizma Claudio Galzerana naglašava da izvještaj pokazuje da su terorističke prijetnje i dalje visoke u EU.
"Zemlje članice EU pretrpjele su deset napada džihadista, a sve su ih izvršili pojedinci koji djeluju sami. Neki od njih imaju veze s istomišljenicima ili terorističkim skupinama, a to su džihadisti ili desničarski ekstremisti.
Neki od njih su možda radikalizirani online, teroristi su iskorištavali različite događaje, kontroverze i ranjive pojedince. Pažljiva procjena prijetnje i koordinirani napori od najveće su važnosti za prepoznavanje ranjivosti i suzbijanje terorističkog i ekstremističkog nasilja kako na mreži tako i van nje", kaže Galzerana.
"Vukovi usamljenici" iza svih smrtonosnih napada
"Džihadistički terorizam" ostaje najveća prijetnja Europskoj uniji i još uvijek je pod utjecajem zbivanja u inozemstvu, zaključak je Izvještaja.
Takozvana Islamska država (IDIL), koja je i dalje aktivna u Iraku i Siriji, obraća se pristalicama u Europi kako bi ih potaknula na počinjenje napada. Globalne podružnice služe za održavanje imidža grupe o uspjehu – posebno onih u Africi. Iako su stotine pojedinaca još uvijek u zatvorima i kampovima u Siriji, vrlo malo njih se vratilo u Europu tokom prošle godine.
U 2020. godini broj dovršenih napada povećao se u odnosu na 2019. Deset napada usmrtilo je 12 ljudi i ozlijedilo više od 47.
Značajna prijetnja nekoliko godina iza svih završenih napada bili su „usamljeni vukovi“, pojedinci koji djeluju sami.
Neki militanti koji su djelovali sami bili su u kontaktu s terorističkim grupama. Jedan od primjera bio je napadač iz Beča (Austrija), koji je uspio poslati videoporuku "Islamskoj državi".
Neki "usamljeni vukovi" pokazali su kombinaciju ekstremnih ideologija i problema s mentalnim zdravljem. Socijalna izolacija s manje kontakata koji bi mogli prepoznati znakove krize i povećani stres kao rezultat pandemije možda je igrala ulogu u nekim slučajevima, navodi se.
Drugi faktori mogli su uključivati kontroverzu oko objavljivanja crtanih filmova s likom poslanika Muhameda i antiislamske akcije nekih desničarskih aktera u različitim zemljama.
Desničarski terorizam: Povećana aktivnost online zajednica
Veoma heterogeni u pogledu oblika organizacije, osnovnih ideoloških elemenata i političkih ciljeva, desničarski ekstremisti ujedinjuju se protiv različitosti i demokratskog ustavnog poretka, pokazao je Izvještaj.
Desničarski ekstremisti uključuju novonastale narative u svoju ideologiju kako bi se infiltrirali u zajednice koje možda ne dijele čitav niz temeljnih desničarskih ekstremističkih stavova. Kao primjer, identitetski pokreti uspjeli su doprijeti do mlađeg, obrazovanijeg stanovništva, pokazao je izvještaj.
Neki su povezani s protestima protiv vladinih mjera usmjerenih na suzbijanje pandemije COVID-19.
Povećana društvena svijest o klimatskim i ekološkim pitanjima također je utjecala na desničarsku propagandu. Na primjer, kriveći klimatsku krizu za povećanu imigraciju i prenaseljenost, ekofašizam želi djelovati kao most prema ideologijama zasnovanim na akceleralizmu, antisemitizmu i nacionalizmu.
Osumnjičeni, povezani s internetskim zajednicama različitog stepena organizacije, sve su mlađi – neki od njih su bili maloljetnici u vrijeme hapšenja.
Desničarska propaganda se uglavnom širi online, a platforme za igre sve se više koriste za širenje ekstremističkih i terorističkih narativa.
Počinitelji napada iz 2019., poput onog u Christchurchu (Novi Zeland), povezani su s transnacionalnim virtualnim zajednicama. Članovi takvih zajednica također su uhapšeni 2020. godine.
Napadač koji je u februaru 2020. u Hanauu (Njemačka) ubio devet ljudi motiviran je ksenofobičnom i rasističkom ideologijom. Imao je vlastitu web-stranicu koju je koristio za širenje svojih ekstremnih stavova. Suprotno tome, čini se da nije bio povezan s transnacionalnim internetskim zajednicama, navedeno je u Izvještaju.
Ljevičarski terorizam: Nove teme integrirane u poznati narativ
Broj ljevičarskih i anarhističkih terorističkih napada ostao je stabilan u 2020. godini, dok je prijetnja javnom redu još uvijek značajna u mnogim zemljama.
Italija je prijavila 24 od 25 ljevičarskih i anarhističkih terorističkih napada u Europskoj uniji, dok je preostale napade prijavila Francuska.
Napadi su bili usmjereni na privatnu i javnu imovinu poput financijskih institucija i vladinih zgrada, a zabilježen je i jedan pokušaj bombaškog napada.
Osim tema poput antifašizma, antirasizma i percepcije državne represije, ljevičarski narativi integrirali su nove, uključujući skepticizam u pogledu tehnološkog i naučnog razvoja, mjere ograničavanja COVID-19 i ekološka pitanja.
Upotreba jednostavno oružja i eksplozivnih naprava „jednostavnih za izradu“
Restriktivne mjere vezane za pandemiju COVID-19 i zatvaranje javnih prostora za masovna okupljanja vjerovatno su utjecali na upotrebu eksploziva u terorističkim napadima. Teroristi su se 2020. godine prvenstveno koristili jednostavnim sredstvima za napad, poput uboda nožem, vozila i paljevine.
Dva napada uključivala su upotrebu vatrenog oružja – napad desničara u Hanauu i napad militanta u Beču – dok je jedan planirani bombaški napad bio onemogućen.
Teroristi uglavnom koriste ručno pravljene eksplozive, a širenje uputa za izradu bombi i nove ideje o proizvodnji bombi smanjili su se 2020. To može objasniti smanjenu upotrebu sofisticiranijih improviziranih eksplozivnih naprava.
Teroristi i ekstremisti vidjeli su priliku i u virusu SARS-CoV-2.
Džihadistička propaganda i desničarski ekstremisti predložili su različite načine upotrebe virusa protiv različitih ciljeva. Međutim, u Europskoj uniji nisu zabilježeni pokušaji upotrebe virusa kao biooružja.
Teroristička propaganda online: Veća prijetnja
Povećanom upotrebom interneta tokom pandemije, virtualne zajednice postaju sve istaknutije u širenju ekstremističke i terorističke propagande.
Od uklanjanja Telegrama krajem 2019. godine, militanti se trude pronaći nove kanale širenja. Kao rezultat toga, njihova propaganda se raširila po raznim platformama. Pristalice „Islamske države“ pokušale su osigurati da poruke dopiru do ciljne publike. Militanti su iskorištavali različite događaje da pojačaju svoju propagandu.
Al-Kaida je iskoristila pitanje diskriminacije u zapadnim društvima da bi se predstavila kao alternativa za zaštitu prava potlačenih, dok su različite grupe koristile kontroverzu s objavljivanjem crtanih filmova s likom poslanika Muhameda kako bi stekle nove pristalice i potakle napade. Internet zajednice imaju povećanu ulogu u širenju desničarskog ekstremizma.
U posljednjih nekoliko godina, takve su se zajednice spojile oko bjelačkih supremacističkih ili neonacističkih stavova i zajedničkog jezika. Interakcije u tim grupama dodatno radikaliziraju članove s idejom da opstanak njihove rasno definirane grupe ovisi o uništenju trenutnog sistema, zaključuje izvještaj EUROPOL-a.
