Gubitak teritorija natjerao je takozvanu Islamsku državu, militantnu skupinu koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija stavilo na listu terorističkih organizacija, da se vrati svojim gerilskim počecima.
Kroz svoje internetske medijske kanale visokopozicionirani članovi su isticali da je “današnja bitka rat kroz iscrpljivanje radi nanošenja štete neprijatelju i oni bi trebali znati da će se džihad nastaviti do sudnjeg dana”, upozorava se u izvještaju “Online džihadistička propaganda u 2019.” koji je uradio Evropski policijski ured (Europol).
U propagandnim radovima tvrde da, iako su izgubili teritorije u Iraku i Siriji, skupina nije poražena i da se nastavljaju širiti globalno, od Zapadne Afrike, preko Indije i Pakistana do Filipina kao i da smrt samoproglašenog kalifa Abubakra al-Bagdadija ne znači ništa osim promjene na čelu tzv. Islamske države.
U pokušaju da se prikaže kao organizacija s globalnim dosegom, propaganda IDIL-a usredotočila se na isticanje napada izvan Sirije i Iraka kako bi prikazali kako su mu njegove, kako ih nazivaju, provincije ostale odane te kako bi sačuvali određenu razinu vjerodostojnosti, navodi Europol.
U svojim propagandnim materijalima IDIL tvrdi da ima 15 podružnica, uz brojne ćelije na Zapadu.
S druge strane, Europol navodi kako konkurentna teroristička organizacija Al-Kaida strpljivo jača svoju lokalnu mrežu podružnica, od zapadne Afrike do jugoistočne Azije. Dvije organizacije dijele istu ideologiju i krajnji cilj, a glavne se prijeporne tačke tiču IDIL-ovog uspostavljanja takozvanog kalifata. To je, prema Al-Kaidi bilo preuranjeno i nije slijedio odgovarajući postupak šure (konzultacija) za imenovanje kalifa.
Al-Kaida se također ne slaže s nasilnom i sektaškom agendom koju je zagovarao IDIL kod uspostave teritorijalne kontrole. Međutim, propaganda obje skupine tvrdi da je "islam napadnut od Zapada i da je zauzvrat potreban globalni džihad", navodi Europol.
Policijska agencija EU-a upozorava da obje terorističke organizacije nastavljaju nadahnjivati i poticati napade tzv. vukova samotnjaka, pojedinaca koji nemaju fizičke veze ni s jednom skupinom.
IDIL se fokusirao na žene i djecu
Primjerice, IDIL-ov magazin al-Naba objavio je četverodijelnu seriju tekstova pod naslovom "Privremeno preuzimanje gradova kao modus operandi mudžahidina".
U njoj se daju upute o gerilskoj taktici i članove IDIL-a se savjetuje da izbjegavaju izravni obračun s neprijateljem. Ciljevi “udari i bježi” napada, prema tom članku, podrazumijevaju uzimanje talaca i njihovo pogubljenje te prikupljanje plijena - oružja, novca, hrane, lijekova i goriva.
Najzapaženija kampanja bila je serija od petnaest videozapisa objavljenih između juna i septembra 2019. godine, čiji je naslov preuzet iz Kur'ana: “Zato budi strpljiv, ishod će, zaista, u korist čestitih biti”. U seriji su prikazani borci iz zapadne Afrike, istočne Azije, Horasana (Afganistan), Srednje Afrike, Bangladeša, Kavkaza, Tunisa, Sinaja (Egipt), Libije, Somalije, Jemena, Sirije, Iraka i - po prvi puta - Turske i Azerbajdžana. IDIL se pokušava prikazati kao da se proteže od zapadne Afrike do Filipina, a najaktivniji izvan Iraka i Sirije bio je u Libiji, Egiptu (Sinaj) i Afganistanu (Korasan).
U svojim propagandnim radovima IDIL-ovci tvrde da imaju nove sljedbenike u Burkina Fasu, Maliju, Šri Lanki, DR Kongu, Mozambiku, Indiji, Pakistanu, Iranu, Tadžikistanu...
“Videozapisi se uklapaju u glavnu IDIL-ovu strategiju, a to je pokazati da se organizacija nastavlja širiti na globalnoj razini. Međutim, tvrdnja organizacije da se širi donekle je narušena činjenicom da niti jednom videozapisu (osim onome sa Sinaja) nije bilo više od desetak militanata”, navodi Europol.
Pristalice IDIL-a posebno ističu ulogu žena i djece. U videozapisu, objavljenom na jednom pro-IDIL kanalu na aplikaciji Telegram 1. oktobra, prikazan je dječak koji je izjavio da želi postati “inghimasi (bombaš samoubica) koji će ubiti otpadnike od vjere”.
U drugom videozapisu prikazano je podizanje zastave IDIL-a navodno u kampu al-Hol, koji je pod kontrolom kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u kojem su smještene hiljade žena i djece militanata. Na videu su prikazana djeca koja su izjavila da su vjerna IDIL-u.
“Videozapisi su imali za cilj predstaviti djecu kao osvetničku generaciju koja je nostalgična za vladavinom IDIL-a i koja je spremna oživjeti fundamentalističku utopiju i nasilne metode IDIL-a”, navodi Europol.
U jednom su žene pohvaljene zbog “odgoja generacije koja će voditi džihad... ubijati nevjernike... i osvojiti Rim”. U drugom videozapisu koji je navodno snimljen unutar kampa al-Hol prikazane su žene koje prijete da će izvršiti samoubilačke napade i koje pozivaju borce IDIL-a da ih oslobode i obnove kalifat.
“IDIL smatra žene, svoje sljedbenice presudnim za njegovo preživljavanje. Štoviše, davanje dozvole za borbene uloge žena ima važne implikacije na budućnost džihadizma”, naglasio je Europol u izvještaju.
IDIL je također nastavio pozivati na hidžru (preseljenje na teritorij kojim upravlja šerijat), iako manje primjetno. U drugim videima se naglašava vjerska dužnost življenja u islamskim zemljama među sunarodnjacima muslimanima, ali i da je dužnost svih koji ne mogu putovati da izvrše napade u zemlji u kojoj prebivaju.
Oslabljena prisutnost IDIL-a na internetu dodatno se pogoršala kada su 21. i 22. novembra 2019. države članice Evropske unije i Europol koordinirali akciju usmjerenu na internetski ekosustav IDIL-a. U opsežnoj akciji iskorijenjeni su brojni pro-IDIL računi, kanali i grupe na Telegramu, koji je primarni izvor terorističke propagande. Kasniji pokušaji pristalica IDIL-a da regeneriraju svoje mreže stvaranjem novih grupa i kanala bili su neuspješni, jer su mnogi od njih brzo onemogućeni.
Pristalice IDIL-a pokušavaju stvoriti grupe i kanale i na drugim aplikacijama poput TamTama, Hoop Messengera, BlockChaina, RocketChata, Riota, ali i Twittera i Facebooka, navodi Europol.
IDIL svoje pristalice istovremeno potiče da proizvode i šire vlastiti sadržaj, a Europol navodi da to treba gledati i u svjetlu sve manjih mogućnosti proizvodnje i širenja službenih medija IDIL-a.
Lokalno djelovanje Al-Kaide
Osamnaest godina od napada 11. septembra 2001., druga teroristička organizacija Al-Kaida je preživjela, u nekim područjima i uspijevala privući nove pristalice, dijelom i zbog namjernog fokusiranja na stjecanje lokalne podrške i iskorištavanje lokalnih nezadovoljstava, posebno u Južnoj Aziji i Jemenu, ocijenio je Europol u istom izvještaju.
Policijska agencija EU-a navodi da, unatoč svom regionalnom fokusu, podružnice Al-Kaide usklađuju svoje programe kako bi udovoljile primarnom cilju - borbi protiv dalekog neprijatelja SAD-a, Izraela i Zapada općenito koji je - prema Al-Kaidi - u ratu s islamom.
Nedavno, na osamnaestu godišnjicu napada 11. septembra, čelnik Al-Kaide Ajman el-Zavahiri pozvao je na nove napade na američke interese širom svijeta. Velika većina videozapisa povezanih s Al-Kaidom počinje s audio isječkom govora Osame bin Ladena u kojem bivši čelnik obećava Palestincima da ih Al-Kaida neće napustiti. Svi videozapisi završavaju se tekstom “Dolazimo, Al-Aksa” (Al-Aksa, džamija u starom Jeruzalemu).
Al-Kaida također u više navrata odbacuje brutalnost militanata takozvane Islamske države, vjerujući da to dovodi do odbojnosti među muslimanskim masama. Organizacija i njene podružnice izvinjavaju se ako su nevini muslimanski promatrači žrtve napada Al-Kaide. Da bi izbjegao dvosmislenost, Al-Zavahiri potiče “tragače za mučeništvom” da gađaju vojne snage, baze, izraelske, britanske, francuske, ruske, NATO i evropske ciljeve.
Al-Kaidana indijskom potkontinentu čini mrežu u Južnoj Aziji uključujući i Mijanmar gdje je kapitalizirala konflikt između Rohindži i tamošnje vojske. Ova skupina također surađuje i s Islamskim emiratom Afganistanom (talibanima), a bazu je uspostavila i na Kašmiru, području spora između Indije, Pakistana i Kine. Pakistansku vladu optužuje da je ustvari američki agent.
Bangladeš je postao sparing arena za Al-Kaidu i tzv. Islamsku državu (IDIL).
IDIL se oslanjao na internetsku propagandu za širenje svoje poruke putem lokalne skupine Džemat-ul-Mudžahedina iz Bangladeša (Jamaat-ul-Mujahideen Bangladesh - JMB, dok se El-Kaida usredotočila na izravniju suradnju s lokalnim džihadijskim skupinama, uključujući Harakat El-Džihad el-Islami Bangladeš i Ansarulah Bangla, navodi se u izvještaju Europola.
Harakat el-Šabab al-Mudžahidin (El-Šabab) primarno djeluje u južnoj i središnjoj Somaliji, ali se ovom ogranku pripisuju i napadi širom istočne Afrike, primjerice napad iz 2019. na američku bazu u Keniji. U jednom od propagandnih videa prikazan je niz zasjeda koje uključuju upotrebu eksplozivnih naprava u Burundiju, Keniji, Somaliji, Etiopiji i Ugandi kao i protiv “križarskih” snaga.
- Talibani, vlada i tzv. Islamska država: Tko kontrolira što u Afganistanu?
- Talibani – od parije do partnera u mirovnim pregovorima
Ogranak Al-Kaide u Islamskom Magrebu svojom retorikom uglavnom cilja Francusku i poziva muslimane u Alžiru i Tunisu se ustanu i bore protiv navodnog francuskog ugnjetavanja i ugnjetavanja francuskih lokalnih saveznika. Tvrde da Francuska tu postavlja oficire u vojsci, političare, drži medije i sve poslove. Skupina iskorištava poteze izabranih vlasti, poput zabrane džume (molitve petkom) u Alžiru ili jedne škole Kur'ana u Tunisu smatrajući to napadom na islam. Kao proklamirani cilj navode skidanje nevjernika s vlasti i imenovanje islamske vlade, navodi Europol.
Haos u sirijskoj provinciji Idlib
Još jedna od skupina kojima se Europol bavi u svom izvještaju je Hajat Tahrir el-Šam (HTŠ) koji drži dio Idliba, posljednjeg uporišta pobunjenika protiv vlasti Bašara el-Asada u Siriji u kojem živi oko tri miliona stanovnika.
HTŠ je osvojio brojna sela koja je držala Nacionalna oslobodilačka fronta koju podržava susjedna Republika Turska koja je sa svojom vojskom ušla u područja sjeverne Sirije.
Dvije skupine postigle su dogovor početkom 2019. godine o tzv. Vladi spasa u kojoj dominira HTŠ. U Idlibu djeluju i Tanzim Huras el-Din (THD) i Turkestanska islamistička partija (TIP). Krajem 2019. izvještava se o sukobima između HTŠ-a i THD-a. Europol navodi da su strani borci u Siriji uglavnom u redovima HTŠ-a, a da su najbrojniji Arapi, Turci, Čečeni, Uzbeci i muslimani iz kineske provincije Sinđang.
Al-Kaida koja djeluje u toj provinciji optužuje HTŠ za “razvodnjavanje čistoće, uzroka i izdaju ključnih džihadističkih ideala u svrhu strateške i političke dobiti”. Također optužuje HTŠ da je turski pijun. HTŠ je više puta putem svojih medija dao potporu Turskoj zbog prijema sirijskih izbjeglica.
Ova skupina je proslavila tursku intervenciju nakon povlačenja američkih trupa iz sjeverne Sirije u oktobru 2019. HTŠ je također putem svojih medija demantirao protivničke skupine koje djeluju u tom području, a koje optužuju Tursku za napade na civile.
Konkurentske skupine postigle su sporazume o primirju sa zajedničkim ciljem “provođenja šerijata propovijedanjem i džihadom”, navodi Europol u svom izvještaju.
