Zapadnobalkanske države koje se žele pridružiti Evropskoj uniji još uvijek podupiru proizvodnju električne energije iz uglja sa subvencijama višim od 1,2 milijarde eura godišnje, pokazala je analiza Energetske zajednica (EZ) objavljena ove sedmice, što je protivno pravilima EU ili naporima za smanjenje korištenja fosilnih goriva, piše briselski portal EURACTIV.
Članovi EZ, međunarodne organizacije koju čine potencijalne zemlje članice EU, su kroz direktne i indirektne subvencije pomogle proizvodnju energije iz uglja u 2017 sa 2,4 milijarde eura.
Među državama na Zapadnom Balkanu, najviše novca za subvencije, nauštrb alternativnih izvora energije, su odvojile vlasti u Srbiji, BiH i na Kosovu.
Bez subvencija, nijedna termoelektrana u Energetskoj zajednici ne bi mogla poslovati bez značajnih gubitaka, prema ovoj studiji.
“'Potpisnice Energetske zajednice ne mogu više skretati pogled sa posljedica održavanja neprofitabilnog, neefikasnog i neodrživog energetskog sistema baziranog na uglju,” kazao je šef Sekretarijata EZ Janez Kopač i jedan od autora analize.
Članica EZ su obavezne da spriječe subvencije u energetski sektor s kojima bi se određenim kompanijama dala nepoštena prednost.
Zapadnobalkanske države – Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Srbija -- imaju Sporazume o stabilizaciji i pridruženju sa unijom, što je prvi ugovorni korak na putu ka članstvu, prema kojima moraju regulisati subvencije.
Druge članice EZ su Armenija, Moldavija i Ukrajina.
Ovo nije prvi put da su potencijalne zapadnobalkanske članice EU testirale granice koje je postavila EU. BiH je nedavno odobrila kreditnu garanciju vrijednu 641 milion eura za finansiranje termoelektrane Tuzla od strane Kineske izvozno-uvozne banke EXIM.
Kina i Sjedinjene Države su primarni investitori u proizvodnju energije na uglja na Zapadnom Balkanu i suočavaju se sa slabim otporom iz EU.
Nedostatak odgovora oko ovoga bi mogao biti razlog zbog kojeg je došlo do nastavka korištenja uglja, smatra Kopač.
Slučaj BiH je u suprotnosti sa sporazumom o EZ jer kreditna garancija prelazi 80 posto visine investicije. Garancija bi trebalo da pokrije čitav iznos, kao i kamate i ostale troškove.
“Svakako da takvo kratkovidno ponašanje naših političara dalje komplikuje proces integracije u EU. Kako EU može vjerovati državi koja svjesno krši međunarodne sporazume?" rekao je komesar za proširenje EU Johannes Hahn ranije ovog mjeseca.
Odgovor na zahtjev BiH da dobije kandidatski status za članstvo u EU će u obzir uzeti procjenu uticaja na okolinu, nabavke i državnu pomoć.
Bez subvencija, cijene električne energije bi skočile za 23 posto na Kosovu, 29 posto u Sjevernoj Makedoniji, 31 posto u BiH, 37 u Crnoj Gori i 49 posto u Srbiji.
“Zapadnobalkanske države same sebe spremaju za šok kada uđu u Plan za trgovinu emitovanja gasova EU," izjavio je Igor Kalaba iz Evropske mreže za klimatsku akciju.
“Cijene ugljika nisu propisno uzete u obzir kada su se planirali novi projekti sa ugljem, što povećava šanse da će ta postrojenja završiti kao neupotrebljiva imovina."
Energetska zajednica predlaže da se stvori sistem cijena za ugljik kako bi se poboljšale mjere za energetsku efikasnost i korištenje obnovljive energije.
“Ugalj je prokletstvo za potpisnice Energetske zajednice," napisao je Kopač u autorskom tekstu za EURACTIV. "Rastuća razlika u energetskoj politici će gurnuti potpisnice, naročito zapadnobalknske države, ne bliže, nego dalje od EU."
Na upit EURACTIV-a za odgovor o rezultatima studije, Evropska komisija je odgovorila da će "pažljivo proučiti" izvještaj.
