Kakve su prve reakcije na inicijativu hrvatskog predsjednika Iva Josipovića koji je u ponedjeljak pozvao Crnu Goru i druge države u regionu da potpišu potpisu sporazum o ekstradiciji svojih državljana koji se terete za najteža krivična djela.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je u Strazburu u razgovoru sa izvještačem podgoričkih Vijesti najavio da će Hrvatska pozvati sve zemlje regiona da sklope specijalne međudržavne sporazume po uzoru na princip evropskog naloga za hapšenje.
Komentarišući borbu protiv organizovanog kriminala, Jospiović je kazao da je optimista, posebno nakon nedavno donesenih ustavnih izmjena u Hrvatskoj koje omogućavaju izručenje državljana koji se u drugim zemljama terete za teška krivična djela.
Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije je vrlo važno jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu, kazao je Josipović Vijestima.
Osvrćući se na inicijativu hrvatskog predsjednika Branka Lakočević pomoćnica crnogorskog ministra pravde kaže da Podgorica pozdravlja svaki iskorak u reigionalnoj saradnji.
"Kada je u pitanju inicijativa predsjednika Hrvatske Iva Josipovića, ja ću samo podsjetiti da smo mi i ranije imali prijedlog prilikom sklapanja ugovora sa Srbijom, da se krene tim putem i da se u prvoj fazi makar dozvoli za dvojna državljanstva. Kada je u pitanju ova inicijativa za specifična krivična djela, u svakom slučaju smatram da Crna Gora pozdravlja tu inicijativu i sigurno je da će je ozbiljno razmotriti u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima", kaže Lakočević.
Raško Konjević
Ustavne izmjene koje omogućavaju ekstradiciju njenih državljana prvo je donijela Srbija, a zatim je te preduslove stvorila i Hrvatska. Crnogorski Ustav načelno zabranjuje izručenje svojih državljana i zahtijeva veoma složenu proceduru da bi se ta doredba izmijenila.
Međutim, pravni eksperti smatraju da je u Ustavu ostavljen prostor za izuzetke u članu 12. koji kaže da je izručenje moguće u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama Crne Gore. Taj stav pojednih pravnih eksperata ranije je u izjavi za RSE podržala i manja vladajuća Socijaldemokratska partija.
"Mi smatramo da članom 12. crnogorskog Ustava, u stavu 3. koji glasi da crnogorski državljanin ne može biti prognan ili izručen drugoj državi, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore, postoji jasna ustavna mogućnost da lica, naravno nakon potpisivanja određenih međunarodnih ugovora sa drugim državama, lica koja su predmet tih ugovora, koji, ukoliko budu potpisani, mogu biti izručena drugim državama. Dakle, mi imamo jasnu saradnji sa Haškim tribunalom. Mislim da bi uspostavljanjem nekih vrsta međunarodnih obaveza sa drugim državama u regionu ili nekim drugim državama, Ustav dozvoljava mogućnost da i svoje državljane, koji bi potpadali pod tematiku tih međunarodnih ugovora, možemo izručiti drugim državama. Naravno, pod određenim uslovima definisanim tim međunarodnim ugovorima. Mislim da naš Ustav otvara i tu mogućnost", kaže poslanik SDP-a i član skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu Raško Konjević.
Branka Lakočević takođe smatra da Ustav nije neophodno mijenjati.
"Kada pričamo o ustavnim ovlašćenjima, ja ću samo podsjetiti, jer je bilo dosta, da kažem nekih nedovoljnih informacija u odnosu na našu ustavnu odredbu koja predviđa mogućnost, ukoliko je to međunarodna obaveza. Međunarodne obaveze se upravo preuzimaju različitim ugovorima. Znači da ne postoje ustavna ograničenja u Crnoj Gori da se putem tih ugovora predvidi mogućnost izručenja naših državljana", objašnjava ona.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je u Strazburu u razgovoru sa izvještačem podgoričkih Vijesti najavio da će Hrvatska pozvati sve zemlje regiona da sklope specijalne međudržavne sporazume po uzoru na princip evropskog naloga za hapšenje.
Komentarišući borbu protiv organizovanog kriminala, Jospiović je kazao da je optimista, posebno nakon nedavno donesenih ustavnih izmjena u Hrvatskoj koje omogućavaju izručenje državljana koji se u drugim zemljama terete za teška krivična djela.
Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije je vrlo važno jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu, kazao je Josipović Vijestima.
Osvrćući se na inicijativu hrvatskog predsjednika Branka Lakočević pomoćnica crnogorskog ministra pravde kaže da Podgorica pozdravlja svaki iskorak u reigionalnoj saradnji.
"Kada je u pitanju inicijativa predsjednika Hrvatske Iva Josipovića, ja ću samo podsjetiti da smo mi i ranije imali prijedlog prilikom sklapanja ugovora sa Srbijom, da se krene tim putem i da se u prvoj fazi makar dozvoli za dvojna državljanstva. Kada je u pitanju ova inicijativa za specifična krivična djela, u svakom slučaju smatram da Crna Gora pozdravlja tu inicijativu i sigurno je da će je ozbiljno razmotriti u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima", kaže Lakočević.
Ustavne izmjene koje omogućavaju ekstradiciju njenih državljana prvo je donijela Srbija, a zatim je te preduslove stvorila i Hrvatska. Crnogorski Ustav načelno zabranjuje izručenje svojih državljana i zahtijeva veoma složenu proceduru da bi se ta doredba izmijenila.
Međutim, pravni eksperti smatraju da je u Ustavu ostavljen prostor za izuzetke u članu 12. koji kaže da je izručenje moguće u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama Crne Gore. Taj stav pojednih pravnih eksperata ranije je u izjavi za RSE podržala i manja vladajuća Socijaldemokratska partija.
"Mi smatramo da članom 12. crnogorskog Ustava, u stavu 3. koji glasi da crnogorski državljanin ne može biti prognan ili izručen drugoj državi, osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore, postoji jasna ustavna mogućnost da lica, naravno nakon potpisivanja određenih međunarodnih ugovora sa drugim državama, lica koja su predmet tih ugovora, koji, ukoliko budu potpisani, mogu biti izručena drugim državama. Dakle, mi imamo jasnu saradnji sa Haškim tribunalom. Mislim da bi uspostavljanjem nekih vrsta međunarodnih obaveza sa drugim državama u regionu ili nekim drugim državama, Ustav dozvoljava mogućnost da i svoje državljane, koji bi potpadali pod tematiku tih međunarodnih ugovora, možemo izručiti drugim državama. Naravno, pod određenim uslovima definisanim tim međunarodnim ugovorima. Mislim da naš Ustav otvara i tu mogućnost", kaže poslanik SDP-a i član skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu Raško Konjević.
Branka Lakočević takođe smatra da Ustav nije neophodno mijenjati.
"Kada pričamo o ustavnim ovlašćenjima, ja ću samo podsjetiti, jer je bilo dosta, da kažem nekih nedovoljnih informacija u odnosu na našu ustavnu odredbu koja predviđa mogućnost, ukoliko je to međunarodna obaveza. Međunarodne obaveze se upravo preuzimaju različitim ugovorima. Znači da ne postoje ustavna ograničenja u Crnoj Gori da se putem tih ugovora predvidi mogućnost izručenja naših državljana", objašnjava ona.
