Hrvatski sabor u srijedu je izglasao izmjene Ustava. Među ostalim ukinuta je i ustavna zabrana izručivanja vlastitih građana drugim državama, što će se regulirati međudržavnim sporazumima.
Hrvatski sabor usvojio je četvrte po redu izmjene Ustava od uspostave višestranačja u Hrvatskoj. Na inzistiranje Kluba nacionalnih manjina, prije glasanja raspravljene su izmjene Ustavnog zakona o manjinama, koji za sve manjine osim srpske predviđa dvostruko pravo glasa.
Većina izmjena Ustava odnosi se na prilagođavanje njegovog sadržaja skorom hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, ali dodano je i nekoliko izmjena koje nemaju izravne veze sa Europskom unijom – odredba da kriminal u pretvorbi ne zastarjeva, glasanje takozvane dijaspore samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i to za fiksna tri mjesta, i brisanje ustavne zabrane izručivanja hrvatskih građana drugim državama.
Nakon što su izmjene Ustava usvojene, može se pristupiti potpisivanju međudržavnih sporazuma koji će omogućiti međusobna izručenja bilo pravomoćno osuđenih, bilo onih za koje je podignuta optužnica za korupciju ili organizirani kriminal.
Nedavno teško ranjavanje Sretka Kalinića u Zagrebu otkrilo je da se neki među najtraženijim srpskim kriminalcima kriju u Hrvatskoj, a kako Kalinić ima i hrvatsko i srpsko državljanstvo, tek izmjene Ustava i potpisivanje sporazuma sa Srbijom omogućit će njegovo izručenje Srbiji gdje je tražen zbog niza zlodjela. U kojoj je fazi sporazum, za RSE objašnjava glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske Vesna Dovranić:
„Vrlo intenzivno se radi na usuglašavanju teksta dokumenta kojeg će dvije strane potpisati. Taj posao je pred krajem, a samo potpisivanje se očekuje vrlo, vrlo skoro jer i jedna i druga država visoko vrednuju značenje ovog dokumenta u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Mislim da će to biti veliki iskorak nabolje na ovome području.“
Osim što se onemogućuje kriminalce u dosadašnjem nalaženju sigurnog utočišta u susjedstvu, sporazum o izručivanju uvelike će pomoći i pravosuđu, ocjenjuje za RSE novinarka „Novog lista“, predsjednica Zbora novinara sudskih izvjestitelja Ana Raić – Knežević:
„To će olakšati procesuiranje zbog jedinstva dokaza, zbog prisutnosti potencijalnih svjedoka koji su već svjedočili u određenim kaznenim djelima i koji imaju određena saznanja. To će smanjiti i troškove suđenja, jer kada se vode postupci za djela počinjena u drugoj državi, to iziskuje video-link, to iziskuje pozivanje svjedoka. To sve skupa komplicira procesuiranje okrivljenih za – najčešće – vrlo teška i komplicirana kaznena djela. Mislim da će s ovim rješenjem pravosuđe doći u poziciju da da kvalitetnu i odgovarajuću kaznu za ono što im se dokaže.“
Predstavljajući ustavne promjene i premijerka Jadranka Kosor najavila je „vrlo brzo“ pokretanje mehanizama za sklapanje ugovora s drugim državama kojima će se stati na kraj organiziranom kriminalu i korupciji, odnosno kriminalcima koji zloupotrebljavaju ustavne odredbe o neizručivanju.
I saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac pohvalio je skidanje ustavne zabrane neizručivanja vlastitih građana kazavši da će to pridonijeti zakonitosti ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.
Osim sa Srbijom, Hrvatska će sporazum o izručivanju uskoro potpisati i sa Bosnom i Hercegovinom. Prema procjenama bosansko-hercegovačkih vlasti, u toj zemlji je utočište našlo između 40 i 50 osuđenih u Hrvatskoj, dok se u Hrvatsku sakrilo oko stotinu osoba osuđenih u BiH.
****
Pročitajte i ovo:
Hrvatska postala sklonište kriminalaca iz Srbije
Kompletan 'zemunski klan' uskoro u zatvoru
Hrvatski sabor usvojio je četvrte po redu izmjene Ustava od uspostave višestranačja u Hrvatskoj. Na inzistiranje Kluba nacionalnih manjina, prije glasanja raspravljene su izmjene Ustavnog zakona o manjinama, koji za sve manjine osim srpske predviđa dvostruko pravo glasa.
Većina izmjena Ustava odnosi se na prilagođavanje njegovog sadržaja skorom hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, ali dodano je i nekoliko izmjena koje nemaju izravne veze sa Europskom unijom – odredba da kriminal u pretvorbi ne zastarjeva, glasanje takozvane dijaspore samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i to za fiksna tri mjesta, i brisanje ustavne zabrane izručivanja hrvatskih građana drugim državama.
Nakon što su izmjene Ustava usvojene, može se pristupiti potpisivanju međudržavnih sporazuma koji će omogućiti međusobna izručenja bilo pravomoćno osuđenih, bilo onih za koje je podignuta optužnica za korupciju ili organizirani kriminal.
Nedavno teško ranjavanje Sretka Kalinića u Zagrebu otkrilo je da se neki među najtraženijim srpskim kriminalcima kriju u Hrvatskoj, a kako Kalinić ima i hrvatsko i srpsko državljanstvo, tek izmjene Ustava i potpisivanje sporazuma sa Srbijom omogućit će njegovo izručenje Srbiji gdje je tražen zbog niza zlodjela. U kojoj je fazi sporazum, za RSE objašnjava glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske Vesna Dovranić:
„Vrlo intenzivno se radi na usuglašavanju teksta dokumenta kojeg će dvije strane potpisati. Taj posao je pred krajem, a samo potpisivanje se očekuje vrlo, vrlo skoro jer i jedna i druga država visoko vrednuju značenje ovog dokumenta u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Mislim da će to biti veliki iskorak nabolje na ovome području.“
Osim što se onemogućuje kriminalce u dosadašnjem nalaženju sigurnog utočišta u susjedstvu, sporazum o izručivanju uvelike će pomoći i pravosuđu, ocjenjuje za RSE novinarka „Novog lista“, predsjednica Zbora novinara sudskih izvjestitelja Ana Raić – Knežević:
„To će olakšati procesuiranje zbog jedinstva dokaza, zbog prisutnosti potencijalnih svjedoka koji su već svjedočili u određenim kaznenim djelima i koji imaju određena saznanja. To će smanjiti i troškove suđenja, jer kada se vode postupci za djela počinjena u drugoj državi, to iziskuje video-link, to iziskuje pozivanje svjedoka. To sve skupa komplicira procesuiranje okrivljenih za – najčešće – vrlo teška i komplicirana kaznena djela. Mislim da će s ovim rješenjem pravosuđe doći u poziciju da da kvalitetnu i odgovarajuću kaznu za ono što im se dokaže.“
Predstavljajući ustavne promjene i premijerka Jadranka Kosor najavila je „vrlo brzo“ pokretanje mehanizama za sklapanje ugovora s drugim državama kojima će se stati na kraj organiziranom kriminalu i korupciji, odnosno kriminalcima koji zloupotrebljavaju ustavne odredbe o neizručivanju.
I saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac pohvalio je skidanje ustavne zabrane neizručivanja vlastitih građana kazavši da će to pridonijeti zakonitosti ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.
Osim sa Srbijom, Hrvatska će sporazum o izručivanju uskoro potpisati i sa Bosnom i Hercegovinom. Prema procjenama bosansko-hercegovačkih vlasti, u toj zemlji je utočište našlo između 40 i 50 osuđenih u Hrvatskoj, dok se u Hrvatsku sakrilo oko stotinu osoba osuđenih u BiH.
****
Pročitajte i ovo:
Hrvatska postala sklonište kriminalaca iz Srbije
Kompletan 'zemunski klan' uskoro u zatvoru
