Egipatski su birači uvjerljivom većinom prihvatili novi Ustav zemlje, na referendumu kome se odazvala tek trećina ukupnog biračkog tijela. Dužnosnici su saopštili kako nije bilo nikakvih nepravilnosti tokom glasanja za novi vrhovni zakon Egipta, kojeg su priredili islamisti.
Službeni rezultati pokazuju da skoro 64 posto birača podupire novi Ustav, ali je istovremeno saopšteno da je od ukupno 52 miliona registrovanih birača, na referendum izašlo svega 33 posto.
Pristaše promjena, uključujući predsjednika Muhameda Morsija i Muslimansko bratstvo kažu kako bi novi Ustav trebao dovesti do političke stabilnosti i ekonomskog oporavka.
Pro-reformski nastrojene pristalice opozicije i dalje odbacuju Ustav, uz obrazloženje da je regresivan i da ne garantira zaštitu univerzalnih ljudskih prava, te prava žena i manjina. Uz to, kažu, ovako postavljen novi zakon otvara vrata islamističkom uplitanju u zakonodavnu vlast.
Osim toga, opozicija dovodi u pitanje legitimitet Ustava za kojeg je glasala tek trećina stanovnika.
Sjedinjene američke države, koje godišnje izdvajaju milijarde dolara vojne i druge pomoći Egiptu, reagirale su pozivom predsjedniku Morsiju da „premosti podjele“ medju Egipćanima.
State Department navodi u pisanoj izjavi da "budućnost egipatske demokratije ovisi o stvaranju šireg konsenzusa iza novih demokratskih pravila i institucija."
Šefica diplomatije Evropske unije, Catherine Ashton „uzela je k znanju obje činjenice – i veliku podršku Ustavu i mali odziv birača“. I ona je pozvala Morsija da pojača napore za dijalog s pro-reformskim snagama.
Previranja u protekle dvije godine ozbiljno su oštetila privredu Egipta, a direktno su se odrazila na smanjenje ulaganja, te pad prihoda od turizma i smanjenje deviznih rezervi.
Zabrinut odlivom kapitala predsjednik Morsi je potpisao dekret kojim se ljudima zabranjuje iznošenje iz zemlje više od 10.000 dolara. Neki su Egipćani počeli povlačiti ušteđevine iz banaka zbog rastuće neizvjesnosti.
Pristaše opozicije obećali su da će nastaviti borbu za promjenu Ustava i osiguravanje većih socijalnih i ekonomskih sloboda.
Službeni rezultati pokazuju da skoro 64 posto birača podupire novi Ustav, ali je istovremeno saopšteno da je od ukupno 52 miliona registrovanih birača, na referendum izašlo svega 33 posto.
Pristaše promjena, uključujući predsjednika Muhameda Morsija i Muslimansko bratstvo kažu kako bi novi Ustav trebao dovesti do političke stabilnosti i ekonomskog oporavka.
Pro-reformski nastrojene pristalice opozicije i dalje odbacuju Ustav, uz obrazloženje da je regresivan i da ne garantira zaštitu univerzalnih ljudskih prava, te prava žena i manjina. Uz to, kažu, ovako postavljen novi zakon otvara vrata islamističkom uplitanju u zakonodavnu vlast.
Osim toga, opozicija dovodi u pitanje legitimitet Ustava za kojeg je glasala tek trećina stanovnika.
Sjedinjene američke države, koje godišnje izdvajaju milijarde dolara vojne i druge pomoći Egiptu, reagirale su pozivom predsjedniku Morsiju da „premosti podjele“ medju Egipćanima.
State Department navodi u pisanoj izjavi da "budućnost egipatske demokratije ovisi o stvaranju šireg konsenzusa iza novih demokratskih pravila i institucija."
Šefica diplomatije Evropske unije, Catherine Ashton „uzela je k znanju obje činjenice – i veliku podršku Ustavu i mali odziv birača“. I ona je pozvala Morsija da pojača napore za dijalog s pro-reformskim snagama.
Previranja u protekle dvije godine ozbiljno su oštetila privredu Egipta, a direktno su se odrazila na smanjenje ulaganja, te pad prihoda od turizma i smanjenje deviznih rezervi.
Zabrinut odlivom kapitala predsjednik Morsi je potpisao dekret kojim se ljudima zabranjuje iznošenje iz zemlje više od 10.000 dolara. Neki su Egipćani počeli povlačiti ušteđevine iz banaka zbog rastuće neizvjesnosti.
Pristaše opozicije obećali su da će nastaviti borbu za promjenu Ustava i osiguravanje većih socijalnih i ekonomskih sloboda.
