Donji dom ruskog parlamenta zatražio je u utorak, 15. februara od predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost Donjecka i Luganjska, dvije otcijepljene regije na istoku Ukrajine koje podupire Rusija, saopćio je glasnogovornik parlamenta, prenio je Reuters.
Potez Državne dume, ako bude odobren, mogao bi dodatno pojačati tenzije nakon gomilanja ruske vojske u blizini Ukrajine što je potaknulo strah Zapada da bi Moskva mogla napasti tu zemlju.
Rusija poriče bilo kakve planove za invaziju i optužuje Zapad za ''neutemeljenu histeriju''.
Sporazum iz Minska
Priznanje samoproglašenih Narodne Republike Donjeck i Luganjsk moglo bi zaustaviti mirovni proces pokrenut u Minsku vezanih za istok Ukrajine, gdje je u sukobu između vladinih snaga i separatista koje podržava Moskva ubijeno oko 15.000 ljudi.
"Kijev ne poštuje sporazume iz Minska. Naši građani i sunarodnjaci koji žive u Donbasu trebaju našu pomoć i podršku", napisao je Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume na društvenim mrežama.
Volodin, član proputinovske vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, rekao je da će zahtjev Dume odmah biti poslana Kremlju. Nije jasno koliko će Kremlju trebati da ga razmotri.
Moskva sukob u istočnoj Ukrajini doživljava kao građanski rat, ali Ukrajina i Zapad kažu da Rusija pomaže separatistima svojim vlastitim kopnenim snagama, što Moskva poriče.
Rusija je izdala više od 700.000 pasoša stanovnicima istočne Ukrajine otkako su separatisti zauzeli tamošnji teritorij 2014. nedugo nakon što je Rusija anektirala Krim, pogoršavajući odnose s Kijevom i Zapadom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati parlamentarni zahtjev, rekavši da o njemu nije donesena nikakva odluka. No, dodao je da je proruska separatistička regija poznata kao Donbas brine Ruse.
Kazao je da je Rusija u više navrata pokazala svoju predanost mirovnom procesu iz Minska i da i dalje želi da se on provede.
Latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkēvičs kazao je u reakciji da Evropska unija mora uvesti sankcije Rusiji ako Moskva prizna otcijepljene ukrajinske regije.
"Rezolucija ruske Državne dume kojom se poziva na priznavanje tzv. Narodne Republike Donjeck i Luganjsk kao 'suverenih država' je žalosni (čin) i suprotna je međunarodnom pravu. Ako Rusija krene u tom smjeru, EU mora djelovati i nametnuti sankcije", napisao je 15. februara na Twitteru.
Mirovni pregovori o istočnoj Ukrajini u kojima su učestvovali predstavnici Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke održani su prošle sedmice, ali su završili bez pomaka.
Nakon razgovora, Ukrajina je rekla da neće popustiti pod pritiskom Moskve da pregovara izravno sa separatistima, dok je Rusija optužila Kijev da iznosi apsurdne prijedloge.
Povlačenje ruskih trupa
Rusko ministarstvo odbrane saopćile je ranije 15. februara da se dio trupa u ruskim vojnim okruzima u susjedstvu Ukrajine vraća se u svoje baze nakon završetka vježbi.
Prema procjeni Sjedinjenih Država, 130.000 vojnika nalazi se u blizini granice s Ukrajinom.
Rusija je insistirala da nema plan za invaziju, ali je istovremeno rekla da želi garancije o evropskim sigurnosnim pitanjima, uključujući obavezu NATO-a da se neće širiti na zemlje poput Ukrajine ili druge bivše sovjetske republike, Gruzije.
U Moskvi se 15 februara održava sastanak njemačkog kancelara Olafa Scholza s ruskom predsjednikom Vladimirom Putin.
Sastanak Putina i Scholza najnovi je pokušaj jednog zapadnog lidera da uvjeri Kremlj da izabere diplomatiju usred tinjajućih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini Ukrajine.
Scholzov put u rusku prijestolnicu uslijedio je nakon sličnih putovanja na pregovore o kriznim situacijama prošle sedmice od strane francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i dvojice britanskih ministara.
Scholz se sastao sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim 14. februara u Kijevu.
