Nekoliko hiljada državnih službenika i namještenika pokrenulo je prije dvije godine pojedinačne tužbe protiv Vlade FBiH zbog primjene Zakona o uštedama, po kojem su smanjene njihove plate, regresi, a topli obrok prepolovljen.
Dok na isplatu čeka nešto više od 30 miliona KM bez zateznih kamata, službenici najavaljuju nove tužbe, ovaj put zbog najave Vlade da će plate ponovno smanjiti.
„Tužbe koje su pokrenute prije dvije, tri godine sada su došle na naplatu. Taj iznos je negdje oko 30 miliona, s tim da još toliko je kamata. Ni prijašnja vlada nije imala sluha za te tužbe. Kolika je osnovanost naših zahtjeva vidi se po tome kako su pravosudne institucije odradile svoj posao“, kaže Vjekoslav Tomas, sindikalni predstavnik radnika u organima uprave FBiH.
To je začarani krug u kojem Vlada zbog nedostatka sredstava smanjuje plate javnoj upravi, sindikati tuže, tužbe dolaze na naplatu, pa Vlada ponovno smanjuje.
U ovogodišnjem budžetu FBiH planirano je 20 miliona KM za izvršenje sudskih presuda, što je značajno povećanje u odnosu na 13 miliona, koliiko je iznosila ova stavka u budžetu za prošlu godinu.
Začarani krug u kojem Vlada zbog nedostatka sredstava smanjuje plate javnoj upravi, sindikati tuže, tužbe dolaze na naplatu, pa Vlada ponovno smanjuje - svojevrsna je matrica po kojoj se radi godinama, priznaje Ante Krajina, federalni ministar finansija i upozorava:
„Vlada je u pozciji da bude na čelu izvršne vlasti i da kormirali ovim brodom na najbolji mogući način - ako ide. Ako ne ide, Vlada odstupanjem sa svoje pozicije rješava svoje probleme sa proračunom, ali oni ostaju onima koji su na proračunu.“
Tuži ko stigne
Koliko različite nivoe vlasti u BiH koštaju tužbe državnih službenika i namještenika
Kanton Sarajevo
gotovo je nemoguće odgovoriti, osim da je riječ o milionima KM. Osim službenika uprave, tuže i prosvjetni radnici, policajaci, pa čak i suci i tužitelja, odnosno oni koji bi u normalnim okolnostima trebali odlučivati o tužbama drugih pravnih i fizičkih osoba.
Najviše tužbi vezano je uz poštivanje radno-pravnog statusa gdje su, primjerice, ukupna potraživnja prema Kantonu Sarajevo iznose preko 24 miliona maraka bez sudskih troškova i kamata.
Zahvaljući nepostojanju kolektivnog ugovora, tužbe u RS zaposlenika u organima uprave uglavnom su pojedinačne. Na snazi je Zakon o platama prema kojem se cijena rada godinama donosi bez sindikata. Nakon trećeg smanjenja od 25 posto, u sindikatu su odlučili svoja prava ipak zaštititi na sudu.
„Međutim, ima nekih drugih stvari koje isto reguliše taj zakon o platama, da se svake godine ugovara cijena rada, što naša vlada nije uradila sa sindikatom unazad četiri godine zato što nema našu podršku“, navodi Vjekoslav Vrhovec, zaposlenik uprave u RS.
Neka razmišlja država
Iako je racionalizacija javne uprave jedno od omiljenih izbornih obećanja političkih partija u BiH, do sada se nije ispunilo. Naprotiv, samo u posljednjih šest mjeseci zaposleno je nekoliko stotina novih službenika i namještenika koje je dovela nova vlast.
„Dolazilo je do stihijskog prijema, sistematizacije u svim organima federalne uprave. Svaka nova vlast koja je dolazila poslije izbora nastojala je da popuni ta radna mjesta“, podsjeća Vjekoslav Tomas, sindikalni predstavnik.
„Mislim da je početak godine bio 7.099, a kraj godine je negdje ispod 7.200. Prema tome, to je relativna stvar. A to što je zaposleno novih ljudi je uglavnom zaposleno u Federalnoj upravi policije, inspektoratu i nešto u sudovima i tužiteljstvima“, navodi Ante Krajina, federalni mnistar finansija u Vladi FBiH.
„Ako država ima para da plaća sudske troškove i da plaća sve ono što je nepravedno oduzela radnicima, zašto da ne?", kaže Ranka Mišić.
Ranka Mišić, predsjednica Sindikata RS, naglašava kako je apsurdno kriviti sindikat, pa i onaj javne uprave, za smanjenja u budžetu. Umjesto zacrtanih matrica, potrebno je otvoriti istinski dijalog.
„Ako država ima para da plaća sudske troškove i da plaća sve ono što je nepravedno oduzela radnicima, zašto da ne? Što bi sindikat razmišljao o tome koliko će to koštati državu? Neka razmišlja država koliko često čin pogrešne korake i koliko često sama pravi štetu budžetu, kojim ustvari ona upravlja, a puni ga sa leđa građana“, naglašava Ranka Mišić.
Dok u sindikatima poručuju da se zalažu za sistematsku reformu uprave, također podvlače i kako je krajnje vrijeme da se preispitaju i troškovi koji se odnose na brojne političke savjetnike, enormne putne troškove, naknade za članove raznih komisija koje često izlaze van zakonskih okvira.
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
