Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) na sjednici 23. februara nije raspravljao o zaključku kojim se traži poništavanje izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida - iako je to ranije bilo najavljeno u dnevnom redu.
Izmjene je u julu prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
Zlatko Miletić, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda BiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE), naveo je da je ta tačka skinuta sa dnevnog reda na sjednici Kolegijuma Doma održane neposredno prije sjednice Doma.
Zaključak su predložili delegati iz Kluba Srba u Domu naroda BiH, jednog od dva tijela Parlamentarne skupštine BiH, koji su članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Drugo tijelo je Predstavnički dom BiH.
Delegati su se trebali izjasniti o tome raspravljajući o izvještaju Kolegijuma Doma koji nije postigao saglasnost, između ostalog i o tom prijedlogu zaključka Kluba srpskog naroda.
Delegati iz reda srpskog naroda tražili su u predloženom zaključku od Savjeta ministara BiH da predloži način "određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti".
Parlament RS usvojio je u julu prošle godine zakone kojima se odbacuje primjena Inzkovih izmjena Krivičnog zakona BiH na teritoriji tog entiteta. Istovremeno su usvojene izmjene kojima je kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.
Od jula su i predstavnici iz RS, zbog odluke Inzka, bojkotovali rad institucija BiH.
U februaru, na posebnoj sjednici Skupštine RS, donesena je odluka prema kojoj predstavnici tog entiteta mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama BiH, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS.
Usvojen zaključak o dijalogu dva entiteta
Dom naroda je na sjednici usvojio zaključak na prijedlog Kluba srpskog naroda kojim se od Doma naroda BiH traži da podrži inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske (RS) za razgovor i dijalog između RS i drugog entiteta, Federacije BiH, kao i tri konstitutivna naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Zaključak su takođe predložili delegati iz Kluba Srba u Domu naroda BiH, koji su članovi SNSD.
Delegati iz reda srpskog naroda - Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Lazar Prodanović i Sredoje Nović (svi iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata) predložili su zaključkom dijalog o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu i mogućim rješenjima u vezi s budućnošću entiteteta.
Denis Bećirović, delegat iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda upozorio je da se radi o protuustavnom i protuposlovničnom prijedlogu.
"Ovim zaključkom se predviđa dijalog između entiteta o rješenjima za Bosnu i Hercegovinu. O rješenjima za BiH se raspravlja u državnim organima Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, Vijeće ministara, dva doma Parlamentarne skupštine", rekao je Bećirović.
Dom naroda podržao je i zaključak Lidije Bradare, delegatkinje iz Kluba hrvatskog naroda, u kojem se navodi da "Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH".
"Centralna izborna komisija nije izabrana i imenovana u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH“, navodi se u usvojenom zaključku delegatkinje, koja je članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Kako funkcioniše Dom naroda BiH?
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske (RS).
U poslovniku Doma naroda se navodi da se odluke u Domu donose većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.
Da bi neka odluka bila donesena mora da uključuje najmanje jednu trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.
Predstavnici nekog od tri naroda mogu proglasiti i predloženu odluku destruktivnom po vitalni interes srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda.
Zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) jeste tzv. 'mehanizam' kojim bi se trebalo osigurati da se ni jedna odluka "od vitalnog nacionalnog interesa" ne donese protivno interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Predsjedavajući Doma naroda nakon toga saziva zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, s ciljem razrješenja tog pitanja.
Ako komisija ne uspije postići dogovor u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji po hitnom postupku preispituje proceduralnu ispravnost slučaja.
