Visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao je sve političke snage u Bosni i Hercegovini (BiH) da konstruktivno rade na novom izbornom zakonu, istaknuvši da će ''opći izbori biti održani na jesen 2022. godine sa ili bez novog izbornog zakona''.
''Izbori moraju odražavati volju birača, a moderan izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava je u interesu svih'', naveo je Schmidt, saopćio je Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH u petak, 28. januara.
Schmidt je naglasio da postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore.
''U slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine u skladu sa odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokratija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkog manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokratije'', rekao je visoki predstavnik.
Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeo je uz posredovanje međunarodnih zvaničnika u četvrtak navečer, 27. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali na jugu BiH.
U pregovorima, između ostalih, sudjeluju predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH predvođeni predsjednikom Draganom Čovićem, te predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) predvođeni predsjednikom Bakirom Izetbegovićem i potpredsjednikom Šefikom Džaferovićem.
Sudjeluju i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, Dino Konaković i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, predstavnici OSCE-a i brojni drugi.
Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF) koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH odbili su poziv za sastanak u Neumu.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda oko čega su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Prethodna runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH održana je početkom decembra prošle godine.
Iz HDZ-a BiH ponovili su tada stav da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.
Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Međutim, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ranije su najavili da neće glasati ni za jedan zakon, posebno ne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH dok se ne povuku zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik (OHR).
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
No, održavanje izbora je u ovom trenutku neizvjesno, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.
Za opće izbore potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura), a BiH nema osiguran taj novac.
Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je prije nekoliko dana zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu izbora.
