Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je 15. maja Prijedlog dopuna Zakona na dodatnu vrijednost, prema kojem se porez na dodatnu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice snižava na pet odsto.
Usvojenim dopunama, predviđa se da PDV na luksuznu robu bude povećan na 22 odsto.
Jedinstvena stopa PDV-a u BiH trenutno iznosi 17 odsto na sve robe i usluge.
Šta se oporezuje manjom stopom, a koja roba je 'luksuz'?
Prema usvojenim dopunama, PDV od pet odsto plaćao bi se na lijekove, brašno, hljeb, mlijeko i mliječne proizvode, jestiva ulja i masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer, te homogenizovana dječija hrana.
Pod 'luksuznim porezom' sa 22 odsto PDV-a biće oporezovana visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarilosi, luksuzni parfemi, odjeća i obuća od krzna, nakit i srodni proizvodi, satovi vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila, umjetnička djela, te oružje.
Zakon, koji predviđa diferenciranu stopu PDV-a, u martu je usvojio i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Međutim, ne može stupiti na snagu budući da je u dva doma prihvaćen u nešto različitim tekstovima zbog podnošenih i usvojenih amandmana.
Zbog toga će biti formirana zajednička parlamentarna komisija koja bi trebala usaglasiti jedinstveni tekst zakona, nakon čega će ponovo u parlamentarnu proceduru.
Zakon usvojen i pored protivljenja MMF-a i Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Uvođenje diferencirane stope PDV najavljeno je kao mjera protiv sve većih poskupljenja na tržištu BiH.
Predloženi tekst Zakona o izmjenama PDV-a usvojen je na prijedlog Mirka Šarovića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U tekstu Zakona stoji da stupa osmi dan od objave u Službenom glasniku BiH.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije su upozorili da se protive uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.
"Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru", saopšteno je iz MMF-a u martu.
I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su se usprotivili donošenju izmjena Zakona o PDV-u, jer su, kako tvrde, oni ti koji trebaju da predlože eventualne zakonske izmjene.
Iz UIO su upozorili i na veoma kratak rok za početak primjene, navodeći da će biti vrlo teško cijeli sistem prilagoditi u kratkom vremenu diferenciranoj stopi.
Kako funkcionišu indirektni porezi u BiH?
Prema Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja, "indirektni porezi" su uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatu vrijednost, putarine i svi drugi porezi na državnom nivou zaračunati na robu i usluge pored ili umjesto, tih obaveza.
PDV se plaća prilikom prometa dobara ili usluga u BiH, odnosno uvoza robe u državu, a ima standardnu stopu od 17 posto.
Akcize se plaćaju za naftne derivate, duvanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino i kafu.
One nisu iste za sve navedene proizvode, i određuju se u skladu sa Zakonom o akcizama.
Prema ovom Zakonu, na naftne derivate se naplaćuje i putarina, u iznosu od 0,15 maraka po litri proizvoda za puteve, odnosno 0,10 maraka za izgradnju autoputeva.
Ove dažbine su unaprijed uračunate u cijenu roba i usluga.
Na nakit od plemenitih metala, drago kamenje, krzno i luksuzne automobile ne plaća se poseban porez.
Za provođenje zakona iz oblasti indirektnih poreza zadužena je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a zakone i politike u ovoj oblasti kreira Upravni odbor UIO.
Ovo tijelo čine državni ministar finansija i trezora, dva entitetska ministra finansija, te eksperti za indirektno oporezivanje.
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja je usvojen u decembru 2003. godine, čime je Parlamentarna skupština BiH stvorila pravni osnov za uspostavljanje UIO BiH.
Spajanje bivših carinskih uprava bh. entiteta i Brčko distrikta je završeno tokom 2004. godine, a Uprava je, kao jedinstvena cjelina, počela funkcionisati na cijeloj teritoriji BiH od januara 2005. godine.
Od tada se svi prihodi koje ubire UIO prikupljaju na jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH.
Prema koeficijentima za prva tri mjeseca ove godine, Federacija BiH dobija 61,85 posto sredstava, Republika Srpska 34,60 posto, a Brčko Distrikt 3,55 posto.
