Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini (BiH) nikako ne preporučuje uvođenje diferenciranih stopa poreza na dodatnu vrijednost (PDV) kao odgovor na inflaciju, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a, objavljenoj 25. marta.
"Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domacinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru", navodi se u saopštenju.
Umjesto toga, iz MMF-a predlažu da bi vlasti trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima.
Dodaju da bi vlasti trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove.
Kažu takođe da bi se ukidanje akciza na gorivo moglo razmotriti na privremenoj osnovi, te dodaju "iako je i to skupa i loše usmjerena mjera, bolja je od trajne promjene porezne politike".
MMF ističe da su plate u javnom sektoru već konkurentne i ne trebaju se dodatno povećavati, jer bi to samo pogoršalo strukturu javne potrošnje.
Potreban rad na finansijskoj stabilnosti
Iz MMF-a poručuju da je hitni prioritet uspostavljanje jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima.
"Ovo je takode pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti, jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina", podsjećaju iz Misije MMF-a.
Naglašava se da je povlačenje depozita iz podružnica Sberbank u BiH dovelo dvije banke od zdravih banaka do ruba propasti za samo nekoliko dana, te da je samo brzo djelovanje supervizora olakšalo prodaju banaka i spriječilo povećanje obima povlačenja depozita.
"Valutni odbor i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju", navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da su pozivi da Centralna banka BiH treba finansirati entitetske budžete i osiguravati likvidnost komercijalnim bankama neosnovani i prijete stabilnosti valutnog odbora.
Ekonomska perspektiva BiH
"Ekonomija BiH se oporavlja se od efekata pandemije COVID-19. Prema procjenama, rast je pospješen i dostigao je vrijednost od 5,8 posto u 2021. godini, potaknut snažnom vanjskom potražnjom, snažnom domaćom potrošnjom i oživljavanjem turizma", navedeno je u saopštenju.
Ističu i da je snažna ekonomska aktivnost odraz mjera koje su vlade poduzele u pogledu COVID-19 i njihove odluke da ne uvode mjere zatvaranja tokom udara pandemije izazvanim sojevima Delta i Omicron, usprkos porastu broja zaraženih zbog oklijevanja stanovništva u pogledu vakcinacije.
"Perspektiva je veoma neizvjesna s obzirom na rat u Ukrajini koji je u toku, te na unutrašnje političke napetosti. Prvi efekti rata osjetili su se u finansijskom sektoru te u gubitku povjerenja, kao i u pogledu troškova domaćinstava na hranu i prevoz", procjenjuju u Misiji MMF-a.
Očekuju da bi kašnjenja u formiranju vlada poslije izbora u oktobru mogla dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva COVID-19 predstavlja još jedan rizik.
U saopštenju se ističe da su BiH potrebne "šire reforme da bi se smanjila nejednakost u dohotku izmedu BiH i EU i da bi došlo do tranzicije ka zelenijoj ekonomiji".
Napominju da BiH ima veliki potencijal u oblasti energije vjetra i solarne energije, te da bi trebalo da napušta upotrebu uglja.
"U konačnici, napredak u svim ovim oblastima učiniti će BiH privlačnijim mjestom za život njenih građana i tako smanjiti odlazak ljudi u druge evropske zemlje", zaključuje se u saopštenju.
