Hrvatski predsjednik Ivo Josipović razgovarao je u srijedu u Slavonskom Brodu sa predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom o povratku i otklanjanju zagađenja iz ruske rafinerije u Bosanskom Brodu. Dodik je ponovio poziv svim prognanim Hrvatima da se vrate, uz garanciju pune sigurnosti.
“Založit ćemo se da se pitanje povratka i uređenja prava intenzivira i nakon tolikih godina konačno i uredi,” kazao je Josipović, nakon sastanka sa Dodikom, naglašavajući kako je prisutna nova, pozitivna klima.
“Mi smo sada napravili dodatni napor zajedno sa vlastima Republike Srbije da se osmisli projekt koji bi konačno zatvorio sve prijepore, dakle da oni ljudi koji se žele vratiti i izraze tu želju –da se njima osigura pristup njihovoj imovini. S druge strane za one koji ostaju, koji su odlučili ostati u Srbiji, kao što ima onih koji su odlučili ostati u Hrvatskoj, a izbjegli su iz Vojvodine ili iz Bosne i Hercegovine, jednim međunarodnim fondom će se riješiti to pitanje zbrinjavanja u Republici Srbiji. Dakle – načelno – na političkoj razini taj plan je dogovoren.”
Josipović je to kazao komentirajući zahtjev udruga izbjeglih hrvatskih Srba da se Hrvatskoj blokira ulazak u Europsku uniju dok ne riješi stambeno pitanje izbjeglih Srba. On je dodao i da je velik broj ljudi već riješio stambeno pitanje pa bi bilo neozbiljno reći da se na tom planu ne radi. Ni Dodik ne podupire taj zahtjev.
“Bilo kakvo statusno rešavanje ne može da bude predmet blokade evropskog puta. Ako je shvaćeno kao činjeica da Hrvatska ide prema Europskoj uniji i da je to dobar okvir za rešavanje i ovih statusnih pitanja, onda je dobrodošlo, naravno. Dakle, ne možemo da prihvatimo politiku blokade bilo koga”, kazao je predsjednik RS.
Dodik je ponovio svoj poziv Hrvatima da se vrate.
“Ja pozivam i ovaj put zajedno sa predsednikom Republike Hrvatske da svi oni koji žele da se vrate u Republiku srpsku to i učine nesmetano, a imaće podršku organa vlasti Republike Srpske i garanciju za njihovu bezbednost”, rekao je Dodik.
Ne mogu crkva i biskup preuzeti ulogu države
Od oko 200 tisuća bosansko-hercegovačkih Hrvata prognanih iz Republike Srpske vratilo ih se tek pet posto. Predsjednik Zajednice prognanih, izbjeglih i iseljenih Bosanske posavine Mato Gogić kaže da se u derventskom kraju, gdje je živjelo najviše Hrvata, najmanje obnovilo.
Franjo Komarica
“Ima župa u kojima se vratilo 1 posto ljudi, i oni su u vrlo nepovoljnim uvjetima, jer nemaju tamo osigurano ništa, uključujući sigurnost života. A da ne govorimo o zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti ili školstvu – uopće o tome ne razmišljaju”, kaže Gogić.
Da su na bosansko-hergevovačke Hrvate zaboravili svi, pa i njihovi lideri, kaže za RSE i banjulučki biskup Franjo Komarica.
“Za povratak Hrvata u Republiku Srpsku se ne brine nitko od političara. To je strašno! Ne mogu crkva i biskup preuzeti ulogu države i političara! Malo prije sam razgovarao sa jednim od ovdašnjih hrvatskih dužnosnika pa sam rekao: ‘Dajte čovječe, pa kada ćete se vi jednom javiti za obranu Hrvata ovdje?! Govore o nama Bošnjaci i Srbi kako smo ugroženi, a nigdje Hrvata ni za lijek da on kaže - postojimo i mi, i valjda i mi smijemo nešto reći o sebi!” kazao je Komarica.
Milorad Dodik najavio je da će do kraja godine biti dovršena modernizacija rafinerije u Bosanskom Brodu, i ponudio hrvatskoj strani sudjelovanje u nadzoru njezinog rada.
“Založit ćemo se da se pitanje povratka i uređenja prava intenzivira i nakon tolikih godina konačno i uredi,” kazao je Josipović, nakon sastanka sa Dodikom, naglašavajući kako je prisutna nova, pozitivna klima.
“Mi smo sada napravili dodatni napor zajedno sa vlastima Republike Srbije da se osmisli projekt koji bi konačno zatvorio sve prijepore, dakle da oni ljudi koji se žele vratiti i izraze tu želju –da se njima osigura pristup njihovoj imovini. S druge strane za one koji ostaju, koji su odlučili ostati u Srbiji, kao što ima onih koji su odlučili ostati u Hrvatskoj, a izbjegli su iz Vojvodine ili iz Bosne i Hercegovine, jednim međunarodnim fondom će se riješiti to pitanje zbrinjavanja u Republici Srbiji. Dakle – načelno – na političkoj razini taj plan je dogovoren.”
Josipović je to kazao komentirajući zahtjev udruga izbjeglih hrvatskih Srba da se Hrvatskoj blokira ulazak u Europsku uniju dok ne riješi stambeno pitanje izbjeglih Srba. On je dodao i da je velik broj ljudi već riješio stambeno pitanje pa bi bilo neozbiljno reći da se na tom planu ne radi. Ni Dodik ne podupire taj zahtjev.
“Bilo kakvo statusno rešavanje ne može da bude predmet blokade evropskog puta. Ako je shvaćeno kao činjeica da Hrvatska ide prema Europskoj uniji i da je to dobar okvir za rešavanje i ovih statusnih pitanja, onda je dobrodošlo, naravno. Dakle, ne možemo da prihvatimo politiku blokade bilo koga”, kazao je predsjednik RS.
Dodik je ponovio svoj poziv Hrvatima da se vrate.
“Ja pozivam i ovaj put zajedno sa predsednikom Republike Hrvatske da svi oni koji žele da se vrate u Republiku srpsku to i učine nesmetano, a imaće podršku organa vlasti Republike Srpske i garanciju za njihovu bezbednost”, rekao je Dodik.
Ne mogu crkva i biskup preuzeti ulogu države
Od oko 200 tisuća bosansko-hercegovačkih Hrvata prognanih iz Republike Srpske vratilo ih se tek pet posto. Predsjednik Zajednice prognanih, izbjeglih i iseljenih Bosanske posavine Mato Gogić kaže da se u derventskom kraju, gdje je živjelo najviše Hrvata, najmanje obnovilo.
“Ima župa u kojima se vratilo 1 posto ljudi, i oni su u vrlo nepovoljnim uvjetima, jer nemaju tamo osigurano ništa, uključujući sigurnost života. A da ne govorimo o zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti ili školstvu – uopće o tome ne razmišljaju”, kaže Gogić.
Da su na bosansko-hergevovačke Hrvate zaboravili svi, pa i njihovi lideri, kaže za RSE i banjulučki biskup Franjo Komarica.
“Za povratak Hrvata u Republiku Srpsku se ne brine nitko od političara. To je strašno! Ne mogu crkva i biskup preuzeti ulogu države i političara! Malo prije sam razgovarao sa jednim od ovdašnjih hrvatskih dužnosnika pa sam rekao: ‘Dajte čovječe, pa kada ćete se vi jednom javiti za obranu Hrvata ovdje?! Govore o nama Bošnjaci i Srbi kako smo ugroženi, a nigdje Hrvata ni za lijek da on kaže - postojimo i mi, i valjda i mi smijemo nešto reći o sebi!” kazao je Komarica.
Milorad Dodik najavio je da će do kraja godine biti dovršena modernizacija rafinerije u Bosanskom Brodu, i ponudio hrvatskoj strani sudjelovanje u nadzoru njezinog rada.
