Petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 45.000 porodica u BiH još čeka na obnovu oštećene imovine. U Srbiji i Hrvatskoj ima još 70.000 građana BiH koji žele da se vrate, a 2.400 porodica još uvijek živi u kolektivnim centrima u BiH.
Na sastanku povratnika i nadležnih ministarstava, održanom u ponedjeljak u Banjaluci, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić rekao je da do 2014. godine u BiH mora biti okončano pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica, kao i prava na naknadu štete onima koji se ne mogu vratiti.
Kada je u pitanju povratak ljudi na svoja prijeratna ognjišta, u BiH se u ovom trenutku vrlo malo čini. Poseban problem predstavlja povratak i ostanak Hrvata u Republiku Srpsku.
"Povratak Hrvata u RS nije uspio, ostanak je upitan i ostaje nam treća varijanta da stvorimo bolje uslove za život onima koji su se vratili, ili da se Hrvati isele sa ovih prostora", naglašava predsjednik Zajednice proganih Hrvata i povratnika BiH Štefo Masatić i dodaje:
„A njihov broj koji je manji od jedan posto od prijeratnog stanovništva RS, koji se kreće od pet do šest tisuća, ako nisu institucije vlasti RS i BiH i uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, mogli stvoriti uvjete da ovaj tako mali broj Hrvata živi u uvjetima dostojnim čovjeka, onda je logično da ovo pitanje odlaska može jednog dana postati aktuelno.“
Masatić je rekao da je od 32.000 privatnih objekata u Republici Srpskoj, čiji su vlasnici Hrvati, do danas obnovljeno oko jedan odsto.
Prema službenim podacima, odnosno podacima UNHCR-a, u RS se vratilo oko 8,5 hiljada Hrvata. Savjetnik potpredsjednika RS Željko Matić, međutim, tvrdi da je i ovaj broj preuveličan.
„Ovdje nama ne treba popis. Manje-više svi Hrvati su katolici i Katolička crkva svake godine radi popis. Podatak koji ću vam ja reći govori o 2.200 ljudi“, navodi Matić.
Da je stvarni broj povratnika Hrvata u RS vjerovatno manji, potvrđuje i Josip Đaković, iz Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Prnjavora.
„Mi u Prnjavoru nemamo problema sa povratnicima - povratnika nema. Imali smo obnovu u jednom mjestu 11 kuća, ljudi su se vratili i u roku od par mjeseci opet otišli. Nije problem vratiti se, problem je od čega živjeti. I sam sam, roditelj dvoje djece, bez zaposlenja“, kazao je Đaković.
Na naše pitanje kako dalje, Đaković odgovara:
"Nikako. Spakovati se i otići."
Izgubili smo 2011. godinu
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić istakao je da bi Bosni i Hercegovini bilo potrebna milijarda i 300 miliona konvertibilnih maraka da se obnove objekti samo onih porodica koje su izrazile spremnost za povratkom.
Mario Nenadić
„U BiH ima još oko 45.000 objekata. Planirano je da se u četiri godine obnovi otprilike po 2.000 objekata u svrhu povratka - s tim što je još uvijek u BiH oko 120.000 neobnovljenih objekata, ali 45.000 je za svrhu povratka“, kazao je Nenadić.
Ivan Šegul, predstavnik Konzulata Republike Hrvatske u Banjaluci, naglašava da je Hrvatska spremna i dalje pružati podršku povratku u BiH.
„Kao što su najavili i predsjednik Republike Hrvatske i premijerka, i nekakvom je sada nastajanju jedna strategija koja će se odnosti ne samo na Hrvate koji žive na području BiH, ovdje na području RS-a, već u cijelom svijetu. A naravno da je najbitnija i najznačajnija ta populacija ovdje u BiH“, kazao je Šegul.
Međutim, sredstava za povrtatak ni ove godine neće biti mnogo. Iako budžet BiH još nije usvojen, u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kažu da bi bili zadovoljni ako dobiju i 35 miliona KM, kao i prošle godine. Kada se ovome doda da je za povratak u RS ove godine predviđeno samo 3,5 miliona, te da zbog neformiranja vlasti na državnom nivou neće se moći realizovati do kraja godine skoro ništa iz ove oblasti, jasno je da od povratka ne samo Hrvata nego i svih drugih u ovoj godini neće biti ništa, kaže Nenadić.
„BiH prema trenutnoj razini ulaganja to ne može osigurati ni za 10 godina. Odgovorno tvrdim da smo 2011. godinu izgubili: Znači, računali smo je u ovaj plan povratka 2010.-2014. Politici treba jasno poručiti: izgubili smo 2011. godinu. Jer mi koji se bavimo ovim poslom znamo - dok se formira vlast, dok proračun dođe na usvajanje, nakon proračuna usvajanje programa, planova i ostalo, eto nas, akobogda, na jesen, građevna sezona tada završena... Znači, što se tiče 2011., ne treba biti puno pametan, evo, da smo je izgubili“, rekao je Nenadić.
Na sastanku povratnika i nadležnih ministarstava, održanom u ponedjeljak u Banjaluci, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić rekao je da do 2014. godine u BiH mora biti okončano pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica, kao i prava na naknadu štete onima koji se ne mogu vratiti.
Kada je u pitanju povratak ljudi na svoja prijeratna ognjišta, u BiH se u ovom trenutku vrlo malo čini. Poseban problem predstavlja povratak i ostanak Hrvata u Republiku Srpsku.
"Povratak Hrvata u RS nije uspio, ostanak je upitan i ostaje nam treća varijanta da stvorimo bolje uslove za život onima koji su se vratili, ili da se Hrvati isele sa ovih prostora", naglašava predsjednik Zajednice proganih Hrvata i povratnika BiH Štefo Masatić i dodaje:
„A njihov broj koji je manji od jedan posto od prijeratnog stanovništva RS, koji se kreće od pet do šest tisuća, ako nisu institucije vlasti RS i BiH i uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, mogli stvoriti uvjete da ovaj tako mali broj Hrvata živi u uvjetima dostojnim čovjeka, onda je logično da ovo pitanje odlaska može jednog dana postati aktuelno.“
Đaković: Mi u Prnjavoru nemamo problema sa povratnicima - povratnika nema.
Masatić je rekao da je od 32.000 privatnih objekata u Republici Srpskoj, čiji su vlasnici Hrvati, do danas obnovljeno oko jedan odsto.
Prema službenim podacima, odnosno podacima UNHCR-a, u RS se vratilo oko 8,5 hiljada Hrvata. Savjetnik potpredsjednika RS Željko Matić, međutim, tvrdi da je i ovaj broj preuveličan.
„Ovdje nama ne treba popis. Manje-više svi Hrvati su katolici i Katolička crkva svake godine radi popis. Podatak koji ću vam ja reći govori o 2.200 ljudi“, navodi Matić.
Da je stvarni broj povratnika Hrvata u RS vjerovatno manji, potvrđuje i Josip Đaković, iz Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Prnjavora.
„Mi u Prnjavoru nemamo problema sa povratnicima - povratnika nema. Imali smo obnovu u jednom mjestu 11 kuća, ljudi su se vratili i u roku od par mjeseci opet otišli. Nije problem vratiti se, problem je od čega živjeti. I sam sam, roditelj dvoje djece, bez zaposlenja“, kazao je Đaković.
Na naše pitanje kako dalje, Đaković odgovara:
"Nikako. Spakovati se i otići."
Izgubili smo 2011. godinu
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić istakao je da bi Bosni i Hercegovini bilo potrebna milijarda i 300 miliona konvertibilnih maraka da se obnove objekti samo onih porodica koje su izrazile spremnost za povratkom.
„U BiH ima još oko 45.000 objekata. Planirano je da se u četiri godine obnovi otprilike po 2.000 objekata u svrhu povratka - s tim što je još uvijek u BiH oko 120.000 neobnovljenih objekata, ali 45.000 je za svrhu povratka“, kazao je Nenadić.
Ivan Šegul, predstavnik Konzulata Republike Hrvatske u Banjaluci, naglašava da je Hrvatska spremna i dalje pružati podršku povratku u BiH.
„Kao što su najavili i predsjednik Republike Hrvatske i premijerka, i nekakvom je sada nastajanju jedna strategija koja će se odnosti ne samo na Hrvate koji žive na području BiH, ovdje na području RS-a, već u cijelom svijetu. A naravno da je najbitnija i najznačajnija ta populacija ovdje u BiH“, kazao je Šegul.
Međutim, sredstava za povrtatak ni ove godine neće biti mnogo. Iako budžet BiH još nije usvojen, u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kažu da bi bili zadovoljni ako dobiju i 35 miliona KM, kao i prošle godine. Kada se ovome doda da je za povratak u RS ove godine predviđeno samo 3,5 miliona, te da zbog neformiranja vlasti na državnom nivou neće se moći realizovati do kraja godine skoro ništa iz ove oblasti, jasno je da od povratka ne samo Hrvata nego i svih drugih u ovoj godini neće biti ništa, kaže Nenadić.
„BiH prema trenutnoj razini ulaganja to ne može osigurati ni za 10 godina. Odgovorno tvrdim da smo 2011. godinu izgubili: Znači, računali smo je u ovaj plan povratka 2010.-2014. Politici treba jasno poručiti: izgubili smo 2011. godinu. Jer mi koji se bavimo ovim poslom znamo - dok se formira vlast, dok proračun dođe na usvajanje, nakon proračuna usvajanje programa, planova i ostalo, eto nas, akobogda, na jesen, građevna sezona tada završena... Znači, što se tiče 2011., ne treba biti puno pametan, evo, da smo je izgubili“, rekao je Nenadić.
