Tačno je da sam izjavio da se Srbija miješa u unutrašnje stvari Crne Gore. I sad to ponavljam - rekao je u Skupštini crnogorski ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović.
“Srpski državni vrh zajedno sa medijima koje kontroliše, a potpomognut svojim političkim saveznicima u Crnoj Gori već duže vrijeme koristi svaku priliku da u Crnoj Gori stvara ili podiže tenzije, kako bi pod izgovorom navodno ugroženih srpskih interesa izazvao političku nestabilnost u Crnoj Gori. Ali i skretao pažnju sopstvene javnosti sa svojih unutrašnjih problema, afera i neriješenih pitanja”, kazao je Darmanović.
Do posljednjeg zaoštravanje odnosa zvaničnog Beograda i Podgorice došlo je nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore krajem decembra 2019. godine. Zakonom je predviđeno da se vjerski objekti izgrađeni do 1918. za koje crkva ne dokaže vlasništvo evidentiraju kao državni. Žestoko ga osporavaju Srpska pravoslavna Crkva (SPC), srpska opozicija u Crnoj Gori i najviši državni zvaničnici Srbije.
U procesu izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori Darmanović je istakao ulogu dijela medija.
“Posebnu ulogu u tome imaju režimski mediji u Srbiji, čiji su otrovni natpisi i bombastične naslovnice protiv Crne Gore vjerovatno prevazišli sve do sada viđeno. Rekao bih da čak ni u Miloševićevo vrijeme nije bilo ovoliko mržnje, razularenosti i prostote protiv Crne Gore”, kazao je Darmanović.
Darmanović je odgovarao na pitanje poslanika iz opozicionog Demokratskog fronta (DF) Miluna Zogovića koji je tražio da ministar i činjenicama potkrijepi optužbe o miješanju Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore.
„Obavezni ste da saopštite javnosti da li je u pitanju politička manipulacija ili argumentovana optužba. Ako nije manipulacija odgovorite kojim činjenicama i dokazima potkrepljujete tako ozbiljne optužbe“, rekao je Zogović.
- Ponovo tenzije između Beograda i Podgorice
- Politička kriza, usred pandemije, na pragu turističke sezone
Darmanović je podsjetio na izjave patrijarha SPC Irineja i izjave ministara u Vladi Srbije upućene crnogorskom državnom vrhu.
“Patrijarh srpski Irinej optužujući izjavljuje: Da se u Crnoj Gori stvara nova crnogorska nacija. Pored živih Crnogoraca koji čine relativnu većinu stanovnika ove zemlje, i dalje odbija da prihvata da postoje nego kaže da se sad stvara crnogorska nacija”, rekao je Darmanović a potom podsjetio na izjavu Ivice Dačića ministra spoljnih poslova Srbije.
“Od kojih je jedna na primjer: da su tenzije u Crnoj Gori skoro dovele do bratoubilačkog rata. Ili izjavu, opet jednu od mnogih, ministra odbrane (Aleksandara) Vulina, da je Crna Gora izvor nestabilnosti u regionu”, rekao je Darmanović.
“Moja konstatacija da se radi o miješanju u naše unutrašnje stvari je zapravo najblaža reakcija na ovu zluradu i opasnu retoriku”, zaključio je Darmanović.
Dvadeset odsto Srba u Vojsci Crne Gore
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević optužio je ministra odbrane Predraga Boškovića da je „započeo proces čišćenja Vojske Crne Gore (VCG) od pripadnika srpske nacionalnosti“. Knežević tvrdi da je prisilno penzionisano 22 oficira i podoficira jer su nadležni u kooperaciji sa Vojnom obavještajnom agencijom zaključili da oni ugrožavaju odbrambeni sistem Crne Gore „samo zato što su Srbi“.
„Ali da bi ste zamaskirali čitave te obavještajne ratove idealno vam je sad da okrene puške prema Srbima, da ih istjerate iz Vojske. I po mogućnosti da pucate u Sv. Petra i Sv. Vasilija jer to nije u skladu sa tekovinama privatne države, koju ste zaokružili na pokradenom referendumu“, rekao je Knežević.
Ministar Bošković je kao neistinite odbacio Kneževićeve navode i naglasio da se u VCG ne prebrojavaju po nacionalnosti i vjeri.
„Pošto ste me isprovocirali ovim oko pušaka okrenutim prema Srbima moram vam reći da puške Vojske Crne Gore, nijednog vojnika ili oficira, nije okrenuta ni prema kome“, rekao je ministar.
Bošković je naglasio da u VCG ima pripadnika svih nacija.
„Čak Srba ima preko 20 odsto. Dakle, pošto sam dobio saglasnost da ovo mogu da kažem, glavni u Generalštabu odgovoran za kadrove je Srbin iz Trebinja, bivši komandant vazduhoplovsta koji ide na misiju u Brisel je Srbin iz Kragujevca, komandant najvećeg broda je Srbin iz Vojvodine, i tako dalje. Znaju se oni da ne pominjemo imena ovdje, a mogu vam dati imena ako hoćete slobodno. To je činjenica ali je važnije što ti ljudi doživljavaju ovu zemlju kao svoju“, zaključio je Bošković.
Poslanik Knežević je potom kazao da je visoki oficir Vojske, načelnik Generalštaba Dragutin Dakić, saopštio da su litije usmjerene protiv nezavisnosti Crne Gore, što je po Kneževiću „jasna poruka da ste spremni da sjutra okrenete puške prema srpskom narodu i liderima srpskog naroda u Crnoj Gori“.
Iz opozicije, prvenstveno Demokratskog fronta su stigle i optužbe da crnogorske vlasti preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokušavaju da uruše Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori.
„Postoji politička i nacionalna želja da se razori SPC u Crnoj Gori kao pomijesna crkva. Pozivao sam mitropolita Amfilohija i Episkopski savjet da prokunu sve te ljude koji nasrću na našu crkvu. Ali kako oni imaju dovoljno pažnje i brige za vas, u narodnom periodu ću to tražiti od Svetog sinoda i patrijarha Irineja“, rekao je jedan od lidera Demokratskog fronta, Andrija Mandić, 2. maja u parlamentu.
Na optužbe je reagovao ministar pravde Zoran Pažin.
On je poručio da će dijalog između SPC i Vlade biti nastavljen kad se za to ispune uslovi a da konačan uspjeh dijaloga zavisi od toga da li će obje strane u razgovor ući iskreno u dobroj vjeri, uvažavajući argumente druge strane i bez političkih ultimatuma.
„Vlada Crne Gore izvjesno neće pristati ali neće ni postavljati ultimatume sagovornicima s druge strane. Učestalo vrijeđanje i omalovažavanje institucija sistema ne doprinosi uspjehu tog dijaloga. Svaki stav koji vodi zaključku da Vlada vodi ovaj dijalog sa SPC da bi relativizovala ili minimizovala energiju litija je insinuacija, kao što je jedna vrsta eufemizma nazivati političke proteste povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti litijama“, poručio je Pažin.
Protestne litije, do početka epidemije COVID-a 19, SPC je organizovala dva puta sedmično tražeći povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojen u Skupštini Crne Gore 27. decembra 2019. godine, a propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja je sagrađena do 1918. godine. U suprotnom ta imovina će se smatrati državnom.
Saradnja na tekstu: Aneta Durović
Facebook Forum