Bosna i Hercegovina korak je bliže formiranju vlasti na državnom nivou, barem su tako izjavili lideri stranaka nakon razgovora u srijedu u Sarajevu. Iako javnosti nisu predočili šta su dogovorili i oko čega još dogovora nema, stranački predsjednici su optimisti da će rezultat njihovog sastančenja biti poznat u nedjelju, za kada je zakazan novi krug pregovora.
“Mislim da smo svi pokazali jedan interes da se napravi dogovor i s te strane smo se dogovorili da nastavak bude u nedjelju, u četiri sata poslijepodne. Duboko se nadam da ćemo taj posao završiti, s obzirom da nam u ponedjeljak, najvjerovatnije, dolaze i uzvanici iz Evropske unije, i da bi to bilo dobra prigoda da kažemo da smo pronašli izlaz kada je u pitanju izvršna vlast”, kazao je Dragan Čović, lider HDZ-a
Osim sastanka u nedjelju, izvjesno je i da je od deset dogovoreno osam stvari. To praktično znači da još uvijek nije postignut konsenzus oko toga kojoj stranci će pripasti jedno ministarsko i jedno zamjeničko mjesto u Vijeću ministara BiH.
“Kada bi vi slušali šta je svako od nas iznio, kao neki zahtjev, kao neki politički stav, došli biste do one narodne da je malo stolica, a puno, da ne ponavljam čega”, rekao je Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte.
To da je više stranačkih zahtjeva od broja fotelja u Vijeću ministara BiH, i nije neka novost. Već godinama ovdašnji političari funkcijama trguju kao na pijaci, uslovljavajući jedni druge pojedinim mjestima. Zbog toga im bh javnost više ne vjeruje ni kada kažu da su korak do formiranja vlasti, jer su iz “prazne pucali “ i godinama ranije.
“Još uvijek je to samo parlamentarna matematička većina koja nema ni politički kapacitet, ni na nivou Federacije, ali ni na državnom nivou. Dakle, ni u Domu naroda Parlamenta Federacije, ni u Domu naroda Parlamenta BiH gdje nedostaje tzv. kvalificirana većina, odnosno većina u klubovima Srba. To može biti ozbiljna prepreka za donošenje bilo kakvog zakona kojeg će ova parlamentarna većina donositi, može biti pokušaja osporavanja ili demontaže ove parlamentarne većine i neke izvršne vlasti koja bi se uskoro trebala imenovati”, poručuje Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.
Pojedini analitičari kažu kako dosadašnja praksa, kojom su se služili bh. političari, upozorava da sve stranke koje čine parlamentarnu većinu, a to su bile i u prošlosti, podjelu vlasti ne tretiraju kao podjelu odgovornosti, već isključivo jedne vrste stranačkog plijena.
Zbog toga im, kako navodi profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Đorđe Vuković, ništa ne znači to što je Bosna i Hercegovina novu vlast trebala dobiti i ranije, s obzirom da su izbori održani još u oktobru prošle godine. Jedina motivacija, kako navodi Vuković, mogla bi im biti obećanja koja dolaze iz Evropske unije koja traže prvo novu Vladu, pa tek onda beneficije koje će uslijediti.
“Više od tri mjeseca besmislenog pregovaranja i dijeljenja fotelja i funkcija na neki način ne ohrabruje one koji očekuju da će izjava biti potpisana. Za sada ne ohrabruje i ne obećava, odnosno, ne daje jasne determinante u kojem pravcu to ide i oko čega se oni to zapravo dogovaraju, izuzev osim raspodjele funkcija”, kaže Vuković.
A analitičar Esad Bajtal dodaje:
“Radi se o jednom licemjernom politikanstvu koji u vrijeme dok zemlja jedva diše, koja se raspada u ekonomskom i moralnom smislu, oni koji je vode izigravaju nonšalantne tipove, i dogovaraju se oko fotelja, tj, oko podjele pite koju će većim dijelom prigrabiti za sebe”, ističe Bajtal.
Koliko su Bosni i Hercegovini potrebne reforme svake vrste, više zabrinjava evropske, nego domaće zvaničnike. A koliko su opredijeljeni na bh putu ka Evropskoj uniji, pokazuje i ponovni dolazak evropske komesarke za vanjsku politiku Frederike Mogherini u Sarajevo, u ponedjeljak.
Uoči dolaska ona je izjavila kako Bosna i Hercegovina i svi njeni građani zaslužuju bliže veze s Evropskom unijom i prednosti koje će ovaj proces donijeti. Isti dan u bh Parlamentu, kako se očekuje, biće prihvaćena i zajednička izjava o opredijeljenosti BiH ka EU i provođenju neophodnih reformi.
