Pod naslovom Tajna Večera: Krivokapić i Đukanović sa braniocima nacionalnog identiteta, podgorička štampa objavila je kako su se u četvrtak uveče u podgoričkoj Vili Gorica sastali 20-ak javnih ličnost iz akademija nauka, sa Univerziteta Crne Gore, iz svijeta kulture i medija.
Malo ko od učesnika je bio spreman da govori o detaljima sastanka, dok je za političke posmatrače bilo indikativno što je skup održan u odsustvu premijera Igora Lukšića i što među pozvanima nije bio predsjednik Filip Vujanović.
Štampa je osvanula u petak sa fotografijama automobila na naslovnoj strani u kojima su bili crnogorski intelektualci, u dijelu javnosti prepoznati kao branioci nacionalnog identiteta, kako po mrklom mraku stižu na sastanak koji je formalno organizovao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, a kome je prisustvovao i lider DPS-a Milo Đukanović.
Konspirativnosti događaja doprinijelo je i to što je bio zatvoren za medije i što njegovi učesnici nijesu bili spremni da detalje iznose u javnost.
Šerbo Rastoder
Našem pozivu odazvao se profesor Šerbo Rastoder koji je prisustvovao skupu. Naglašava da nije riječ o konspirativnom već o redovnom sastanku na kome se debatovalo o više tema.
"I one se dominantno mogu koncentrisati na tri ključne oblasti – politička i ekonomska perspetiva Crne Gore i socijalno stanje u društvu. Mislim da je štamopa na osnovu spiska učesnika proizvoljno donijela pogrešan zaključak da su identitetska pitanja bila glavna. Mada bilo je i o njima riječ. Nije bilo zaključka izuzev jednog opšteg stava da su ovakvi sastanci potrebni i da treba da se održavaju češće i da je razmjena mišljenja nešto što bi i ubuduće trebalo njegovati", kaže Rastoder.
Među učesnicima skupa bio je i književnik Milorad Popović, koji nam je saopštio da o detaljima sastanka ne može da govori upravo zbog toga što je bio zatvoren za javnost.
Zamjena teza
Rado je, međutim odgovorio na optužbe onih koji smatraju da se forsiranjem identitetskih pitanja želi pobjeći od ključnih problema Crne Gore, kao što su korupcija i organizovani kriminal, o čemu će uskoro izvještaj podnijeti Evropska komisija.
"U pitanju je jedan tipični nonsens, pravi se zamjena teza jer to su pitanja koja su neodvojiva od svih egzistencijalnih pitanja. Kada se god nešto desi u Crnoj Gori – pitanje popisa, pitanje jezika, uvijek ta pitanja izbiju kao najvažnija pitanja i to ne od strane tzv. patriota iz crnogorskog režima nego upravo izvan Crne Gore. Jedan broj ljudi koji dakle o tome malo znaju, ili oni koji manipulišu iz nekih drugih interesa, ili oni koji kontinuirano
rade protiv crnogorskih nacionalnih i državnih interesa, time manipulišu. Nije u pitanju ili – ili, to su pitanja koja su najdublje povezana", naglašava Popović.
To što na sastanak nije pozvan predsjednik Filip Vujanović, koji se svojim kontroverznim izjavama o državnim simbolima sve više zamjera Socijaldemokratama, i to što je organizovan u trenutku kada u zemlji nije premijer Igor Lukšić, za Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije dovoljno je indikativan podatak koji, po njemu, govori o skrivenim namjerama njegovih učesnika.
"Osnovna poruka skupa je definitivno da se gospodinu Lukšiću, koji se trenutno nalazi u Njujorku, kao i nepozivanje gospodina Filipa Vujanovića i Svetozara Marovića, da im se pošalje poruka da hard lajneri na crnogorskoj političkoj sceni ne žele da odustanu od daljeg obespravljivanja dijela građana Crne Gore. Priča se ovdje navodno o identitetskim pitanjima, a iza svega je poruka da bez Mila Đukanovića Crna Gora ne može da opstane. Ovo je prvi čin u pozorišnoj predstavi vraćanja Mila Đukanovića na političku scenu Crne Gore. Potpuno je jasno da je odmor potpuno dosadio gospodinu Đukanoviću i da bi da se ponovo igra politike na javnoj sceni", tvrdi Radunović.
Na pitanje da li je simptomatično to što na sastanku, na kome su bili čelnici vladajuće koalcije, nije bilo potpredsjednika DPS Filipa Vujanovića i Svetozara Marovića i što je održan u odsustvu premijera Lukšića, profesor Rastoder nam je odgovorio:
"To nije prvi sastanak ovakve prirode već 21 ili 31 i oni su uglavnom dolazili na inicijativu dvojice čelnika sa vrha, bilo vladajuće koalicije, bilo nekada opozicije. Zaista ne znam ovakav kontekst i on je moguće plod slučajno i plod namjere ali to je u svakom slučaju pitanje za organizatora."
Malo ko od učesnika je bio spreman da govori o detaljima sastanka, dok je za političke posmatrače bilo indikativno što je skup održan u odsustvu premijera Igora Lukšića i što među pozvanima nije bio predsjednik Filip Vujanović.
Štampa je osvanula u petak sa fotografijama automobila na naslovnoj strani u kojima su bili crnogorski intelektualci, u dijelu javnosti prepoznati kao branioci nacionalnog identiteta, kako po mrklom mraku stižu na sastanak koji je formalno organizovao predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, a kome je prisustvovao i lider DPS-a Milo Đukanović.
Konspirativnosti događaja doprinijelo je i to što je bio zatvoren za medije i što njegovi učesnici nijesu bili spremni da detalje iznose u javnost.
"I one se dominantno mogu koncentrisati na tri ključne oblasti – politička i ekonomska perspetiva Crne Gore i socijalno stanje u društvu. Mislim da je štamopa na osnovu spiska učesnika proizvoljno donijela pogrešan zaključak da su identitetska pitanja bila glavna. Mada bilo je i o njima riječ. Nije bilo zaključka izuzev jednog opšteg stava da su ovakvi sastanci potrebni i da treba da se održavaju češće i da je razmjena mišljenja nešto što bi i ubuduće trebalo njegovati", kaže Rastoder.
Među učesnicima skupa bio je i književnik Milorad Popović, koji nam je saopštio da o detaljima sastanka ne može da govori upravo zbog toga što je bio zatvoren za javnost.
Zamjena teza
Rado je, međutim odgovorio na optužbe onih koji smatraju da se forsiranjem identitetskih pitanja želi pobjeći od ključnih problema Crne Gore, kao što su korupcija i organizovani kriminal, o čemu će uskoro izvještaj podnijeti Evropska komisija.
"U pitanju je jedan tipični nonsens, pravi se zamjena teza jer to su pitanja koja su neodvojiva od svih egzistencijalnih pitanja. Kada se god nešto desi u Crnoj Gori – pitanje popisa, pitanje jezika, uvijek ta pitanja izbiju kao najvažnija pitanja i to ne od strane tzv. patriota iz crnogorskog režima nego upravo izvan Crne Gore. Jedan broj ljudi koji dakle o tome malo znaju, ili oni koji manipulišu iz nekih drugih interesa, ili oni koji kontinuirano
'Priča se ovdje navodno o identitetskim pitanjima, a iza svega je poruka da bez Mila Đukanovića Crna Gora ne može da opstane', tvrdi Slaven Radunović i Nove.
To što na sastanak nije pozvan predsjednik Filip Vujanović, koji se svojim kontroverznim izjavama o državnim simbolima sve više zamjera Socijaldemokratama, i to što je organizovan u trenutku kada u zemlji nije premijer Igor Lukšić, za Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije dovoljno je indikativan podatak koji, po njemu, govori o skrivenim namjerama njegovih učesnika.
"Osnovna poruka skupa je definitivno da se gospodinu Lukšiću, koji se trenutno nalazi u Njujorku, kao i nepozivanje gospodina Filipa Vujanovića i Svetozara Marovića, da im se pošalje poruka da hard lajneri na crnogorskoj političkoj sceni ne žele da odustanu od daljeg obespravljivanja dijela građana Crne Gore. Priča se ovdje navodno o identitetskim pitanjima, a iza svega je poruka da bez Mila Đukanovića Crna Gora ne može da opstane. Ovo je prvi čin u pozorišnoj predstavi vraćanja Mila Đukanovića na političku scenu Crne Gore. Potpuno je jasno da je odmor potpuno dosadio gospodinu Đukanoviću i da bi da se ponovo igra politike na javnoj sceni", tvrdi Radunović.
Na pitanje da li je simptomatično to što na sastanku, na kome su bili čelnici vladajuće koalcije, nije bilo potpredsjednika DPS Filipa Vujanovića i Svetozara Marovića i što je održan u odsustvu premijera Lukšića, profesor Rastoder nam je odgovorio:
"To nije prvi sastanak ovakve prirode već 21 ili 31 i oni su uglavnom dolazili na inicijativu dvojice čelnika sa vrha, bilo vladajuće koalicije, bilo nekada opozicije. Zaista ne znam ovakav kontekst i on je moguće plod slučajno i plod namjere ali to je u svakom slučaju pitanje za organizatora."
