Crnogorski-srpski, bosanski, hvatski jezik i književnost. Tako zvuči naziv nastavnog predmeta koje će ove godine izučavati đaci u crnogorskim školama.
Rogobatno ili ne, zdravi ili truli kompromis, tek zahvaljujući takvom rješenju koji su prihvatili i vlast i opozicija Crna Gora je poslije četiri godine pregovora usvojila Izborni zakon i time ispunila ključni kriterijum za dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom.
Koliko god je postignuti kompromis pokazatelj ružne političke trgovine, prema riječima nekadašnjeg šefa crnogorske diplomatije Branka Lukovca, osim deblokade evropskih integracija on je donio nešto novo i toliko potrebno u političkoj kulturi Crne Gore.
Branko Lukovac, foto: Savo Prelević
"A to je dijalog vlasti i opozicije kako bi se našla rješenja koja će ne dijeliti, produbljivati nesporazume i međusobni jaz, nego premošćavati podjele, tražiti tačke povezivanja, sporazumijevanja i saglasnosti a to je upravo onaj pozitivni razvoj koji se već godinama, od referenduma i očekuje da se desi u Crnoj Gori. Nadajmo se da je ovo tek početak nečega novog što nam je svima potrebno a to je – udruživanje snaga radi dobrobiti Crne Gore, njenog sveopšteg napretka i integracija. Prava je, međutim, šteta što se ta spremnost na tolerantan dijalog i kompromis nije pokazala i prema labanskim strankama", kaže Lukovac.
No u čitavoj priči koja se završila političkim hepeningom kako će proći oni za čije interese su se političari navodno borili, a to su učenici i njihovo pravo da se školuju na svom maternjem jeziku?
Matica će se obratiti Ustavnom sudu
U Matici crnogorskoj smatraju da je postignuto rješenje loše po interese đaka i da znači kršenje Ustava, zbog čega će se obratiti Ustavnom sudu. To je za Radio Antena M izjavio član odbora Matice Rade Bojović.
"Jedna trula politička trgovina čija je žrtva crnogorski jezik. Crnogorski jezik se znači neće ubuduće učiti u crnogorskom školskom sistemu
pod svojim ustavnim imenom. On je suštinski suspendovan kao službeni jezik i sveden na nivo jezika u službenoj upotrebi", tvrdi Bojović.
Sa druge strane, koordinator Nevladine organizacije Forum 2010, profesor na filozofskom fakultetu u Nikšiću Dragan Bogojević, uprkos tome što smatra upitnom dugoročnu održivost dogovora o nastavnom predmetu, pozdravlja postignuti kompromis.
"Mislim da je ipak izbjegnuta ona opasnost koja je prijetila a to je da se formiraju tzv. jezička odjeljenja, što bi dovelo do katastrofalne, nemjerljive štete po samo crnogorsko društvo jer bi to bilo raslojavanje koje više niko ne bi mogao da poveže", navodi Bogojević.
Kada je riječ o tome koliko će rješenje o nastavnom predmetu biti primjenljivo u praksi Bogojević kaže:
Školske klupe
"To su stvari koje je preuzelo Ministarstvo prosvjete da jednostavno vidi kako će se u konkretnim stvarima i u školskom sistemu sve to odraziti i kako će se to rješenje primjenjivati. Ono što je meni najveća nepoznanica jeste kako će u stvari taj predmet da se predaje u školama i da li će se jezik i nastava izvoditi prema zaista najboljim stručnim standardima savremene pedagogije i da li će djeca nakon nastave sticati neka funkcionalna znanja u pismenosti iz jezika i upotrebi samog tog jezika, bez obzira kako ga zvali i bez obzira kako tome političari odlučivali."
I dok se analiziraju prednosti i mane kompromisa vlasti i opozicije, otvara se pitanje šta će novi politički start donijeti Crnoj Gori u daljem približavanju Evropi. Koliko će političke elite imati volje i snage za ostale krupne prepreke koje je Podgorici postavio Brisel?
Branko Lukovac je optimista i smatra da ćemo nakon dogovora, osim deblokade na spoljnem planu imati i debokadu unutrašneg političkog dijaloga o svim preostalim pitanjima iz evropskog paketa.
"Ja se zaista nadam da će ovo biti podsticaj jednoj i drugoj strani, dakle strankama na vlasti i onima u opoziciji, da se u novoj atmosferi dijaloga, tolerancije, spremnosti da se traži najmanji zajednički imenitelj rješavaju i druga pitanja. Ja se iskreno nadam da je ovo pozitivan znak da se nešto novo i dobro počinje dešavati na političkoj sceni Crne Gore", zaključuje Lukovac.
Rogobatno ili ne, zdravi ili truli kompromis, tek zahvaljujući takvom rješenju koji su prihvatili i vlast i opozicija Crna Gora je poslije četiri godine pregovora usvojila Izborni zakon i time ispunila ključni kriterijum za dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom.
Koliko god je postignuti kompromis pokazatelj ružne političke trgovine, prema riječima nekadašnjeg šefa crnogorske diplomatije Branka Lukovca, osim deblokade evropskih integracija on je donio nešto novo i toliko potrebno u političkoj kulturi Crne Gore.
No u čitavoj priči koja se završila političkim hepeningom kako će proći oni za čije interese su se političari navodno borili, a to su učenici i njihovo pravo da se školuju na svom maternjem jeziku?
Matica će se obratiti Ustavnom sudu
U Matici crnogorskoj smatraju da je postignuto rješenje loše po interese đaka i da znači kršenje Ustava, zbog čega će se obratiti Ustavnom sudu. To je za Radio Antena M izjavio član odbora Matice Rade Bojović.
"Jedna trula politička trgovina čija je žrtva crnogorski jezik. Crnogorski jezik se znači neće ubuduće učiti u crnogorskom školskom sistemu
U Matici crnogorskoj smatraju dogovor 'trulom političkom trgovinom čija je žrtva crnogorski jezik'.
pod svojim ustavnim imenom. On je suštinski suspendovan kao službeni jezik i sveden na nivo jezika u službenoj upotrebi", tvrdi Bojović.
Sa druge strane, koordinator Nevladine organizacije Forum 2010, profesor na filozofskom fakultetu u Nikšiću Dragan Bogojević, uprkos tome što smatra upitnom dugoročnu održivost dogovora o nastavnom predmetu, pozdravlja postignuti kompromis.
"Mislim da je ipak izbjegnuta ona opasnost koja je prijetila a to je da se formiraju tzv. jezička odjeljenja, što bi dovelo do katastrofalne, nemjerljive štete po samo crnogorsko društvo jer bi to bilo raslojavanje koje više niko ne bi mogao da poveže", navodi Bogojević.
Kada je riječ o tome koliko će rješenje o nastavnom predmetu biti primjenljivo u praksi Bogojević kaže:
I dok se analiziraju prednosti i mane kompromisa vlasti i opozicije, otvara se pitanje šta će novi politički start donijeti Crnoj Gori u daljem približavanju Evropi. Koliko će političke elite imati volje i snage za ostale krupne prepreke koje je Podgorici postavio Brisel?
Branko Lukovac je optimista i smatra da ćemo nakon dogovora, osim deblokade na spoljnem planu imati i debokadu unutrašneg političkog dijaloga o svim preostalim pitanjima iz evropskog paketa.
"Ja se zaista nadam da će ovo biti podsticaj jednoj i drugoj strani, dakle strankama na vlasti i onima u opoziciji, da se u novoj atmosferi dijaloga, tolerancije, spremnosti da se traži najmanji zajednički imenitelj rješavaju i druga pitanja. Ja se iskreno nadam da je ovo pozitivan znak da se nešto novo i dobro počinje dešavati na političkoj sceni Crne Gore", zaključuje Lukovac.
