Maratonskim prepucavanjima oko toga kako treba da bude nazvan nastavni predmet u školama u Crnoj Gori pridružila se i Demokratska zajednica Muslimana - Bošnjaka.
Predsjednik te vanparlamentarne partije Rifat Vesković ističe da bi upotreba crnogorskog jezika sa dva nova glasa bila potpuno neprihvatljiva za Bošnjake i Muslimane u Crnoj Gori.
"Na taj način pravi se otklon od bosanskog jezika. Mi smatramo da su svi jezici južnoslovenski – srpski, bosanski, hrvatski i sada crnogorski, da su to jezici istog korijena i da oni moraju da zadrže istu tu fonetsku osnovu od 30 glasova. Bitna je razlika sada jer ta dva slova mijenjaju ta pravila. Prema tome, neko je vrlo vješto pokušao da napravi otklon od ovih jezika i da kasnijom majorizacijom jezika u nekoj perspektivi potisne ove druge jezike u Crnoj Gori, što je nemoguće", navodi Vesković.
U Bošnjačkoj stranci, koja je dio vladajuće koalicije i dominantni politički predstavnik Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, međutim, ne misle tako. Za njih nije problematična standardizacija crnogorskog sa dva nova glasa.
Rifat Vesković, foto: Savo Prelević
"Mi uopšte ne sporimo pravo da na ovaj ili onaj način bude standardizovan bilo koji od južnoslovenskih jezika, ako neko misli da je to u ovom trenutku primjereno vremenu. Mada, kada je u pitanju arhaizacija jezika ili svođenja na neku dijalektičku, zavičajnu formu moguće da to i nije baš primjereno ovom vremenu. Ono što je za nas bitno jeste da mi podržavamo prijedlog koji je iznio premijer Lukšić a to je da je u Crnoj Gori službeni jezik, koji se izučava u školama – crnogorski jezik a da svi pripadnici ostalih nacionalnih zajednica u sredinama u kojima žive, u okviru istog predmeta ili u okviru drugog predmeta izučavaju svoj maternji jezik", portparol Suljo Mustafić.
Maternji i književnost
Naše sagovornike pitali smo - šta je izlaz iz jezičke zavrzlame koja je već duže glavna medijska tema u Crnoj Gori?
"Jedino moguće rješenje je jezik sa 30 fonema pa neka ga svako zove svojim imenom ili crnogorskim, srpskim, bosanskim, hrvatskim. To je jedino moguće i prihvatljivo rješenje a sve ostalo je priča koja vodi dodatnim podjelama i koja nije uopšte održiva", kaže Rifat Vesković.
RSE: To znači da ste vi za dosadašnje rješenje – maternji jezik i književnost?
Vesković: Da, maternji jezik, a kasnije neka svako ga nazove svojim imenom i to je realno i kompromisno rješenje jer drugo rješenje sigurno nije ni moguće u Crnoj Gori.
Koliko maternji jezik i književnost kao naziv nastavnog predmeta o kome kao kompromisnom rješenju trenutno razmišljaju i u vlasti i u opoziciji odgovora Bošnjačkoj stranci?
"Pozdravljamo svako rješenje koje dovodi do kompromisa u Crnoj Gori. Dakle, svako rješenje koje će dovesti do toga da ispunimo prvi i ostale uslove iz kriterijuma Evropske komisije i otvaranja procesa pregovaranja mi ćemo podržati ali ne samo rješenje koje je na štetu bilo kojeg naroda u Crnoj Gori. maternji jezik je primjereno rješenje s tim što svaki od naroda terminom maternji jezik mogu doživljavati kao jezik kojim govore. Za Bošnjake to je bosanski jezik", navodi Suljo Mustafić.
Za komentar svega onoga što se dešava u vezi sa pitanjem jezika u Crnoj Gori pitali smo i predsjednika Bošnjačkog Savjeta u Crnoj Gori, profesora Šerba Rastodera. Dobili smo kratak odgovor.
"U suštini mislim da je to jedan politički cirkus u kojem su raspodijeljene uloge s tim što je žrtva u tom cirkusu jezik. Ovdje nije u pitanju jezik kao osnovni element identiteta, nego jezik kao osnovni element politike. Unutar toga ja niti vidim sebe niti prepoznajem sebe. Prosto, mislim da to pitanje treba rješavati na sasvim drugačiji način", kaže Rastoder.
Predsjednik te vanparlamentarne partije Rifat Vesković ističe da bi upotreba crnogorskog jezika sa dva nova glasa bila potpuno neprihvatljiva za Bošnjake i Muslimane u Crnoj Gori.
"Na taj način pravi se otklon od bosanskog jezika. Mi smatramo da su svi jezici južnoslovenski – srpski, bosanski, hrvatski i sada crnogorski, da su to jezici istog korijena i da oni moraju da zadrže istu tu fonetsku osnovu od 30 glasova. Bitna je razlika sada jer ta dva slova mijenjaju ta pravila. Prema tome, neko je vrlo vješto pokušao da napravi otklon od ovih jezika i da kasnijom majorizacijom jezika u nekoj perspektivi potisne ove druge jezike u Crnoj Gori, što je nemoguće", navodi Vesković.
U Bošnjačkoj stranci, koja je dio vladajuće koalicije i dominantni politički predstavnik Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, međutim, ne misle tako. Za njih nije problematična standardizacija crnogorskog sa dva nova glasa.
"Mi uopšte ne sporimo pravo da na ovaj ili onaj način bude standardizovan bilo koji od južnoslovenskih jezika, ako neko misli da je to u ovom trenutku primjereno vremenu. Mada, kada je u pitanju arhaizacija jezika ili svođenja na neku dijalektičku, zavičajnu formu moguće da to i nije baš primjereno ovom vremenu. Ono što je za nas bitno jeste da mi podržavamo prijedlog koji je iznio premijer Lukšić a to je da je u Crnoj Gori službeni jezik, koji se izučava u školama – crnogorski jezik a da svi pripadnici ostalih nacionalnih zajednica u sredinama u kojima žive, u okviru istog predmeta ili u okviru drugog predmeta izučavaju svoj maternji jezik", portparol Suljo Mustafić.
Maternji i književnost
Naše sagovornike pitali smo - šta je izlaz iz jezičke zavrzlame koja je već duže glavna medijska tema u Crnoj Gori?
"Jedino moguće rješenje je jezik sa 30 fonema pa neka ga svako zove svojim imenom ili crnogorskim, srpskim, bosanskim, hrvatskim. To je jedino moguće i prihvatljivo rješenje a sve ostalo je priča koja vodi dodatnim podjelama i koja nije uopšte održiva", kaže Rifat Vesković.
RSE: To znači da ste vi za dosadašnje rješenje – maternji jezik i književnost?
Vesković: Da, maternji jezik, a kasnije neka svako ga nazove svojim imenom i to je realno i kompromisno rješenje jer drugo rješenje sigurno nije ni moguće u Crnoj Gori.
Koliko maternji jezik i književnost kao naziv nastavnog predmeta o kome kao kompromisnom rješenju trenutno razmišljaju i u vlasti i u opoziciji odgovora Bošnjačkoj stranci?
"Svaki od naroda terminom maternji jezik mogu doživljavati kao jezik kojim govore. Za Bošnjake to je bosanski jezik", navodi Suljo Mustafić.
"Pozdravljamo svako rješenje koje dovodi do kompromisa u Crnoj Gori. Dakle, svako rješenje koje će dovesti do toga da ispunimo prvi i ostale uslove iz kriterijuma Evropske komisije i otvaranja procesa pregovaranja mi ćemo podržati ali ne samo rješenje koje je na štetu bilo kojeg naroda u Crnoj Gori. maternji jezik je primjereno rješenje s tim što svaki od naroda terminom maternji jezik mogu doživljavati kao jezik kojim govore. Za Bošnjake to je bosanski jezik", navodi Suljo Mustafić.
Za komentar svega onoga što se dešava u vezi sa pitanjem jezika u Crnoj Gori pitali smo i predsjednika Bošnjačkog Savjeta u Crnoj Gori, profesora Šerba Rastodera. Dobili smo kratak odgovor.
"U suštini mislim da je to jedan politički cirkus u kojem su raspodijeljene uloge s tim što je žrtva u tom cirkusu jezik. Ovdje nije u pitanju jezik kao osnovni element identiteta, nego jezik kao osnovni element politike. Unutar toga ja niti vidim sebe niti prepoznajem sebe. Prosto, mislim da to pitanje treba rješavati na sasvim drugačiji način", kaže Rastoder.
