Nakon što Izborni zakon nije prošao u Skupštini, njegovo usaglašavanje sa Ustavom odgođeno je sedmi put od 2007. godine, otkad se radilo na donošenju novog akta.
Tvrde pozicije predstavnika vlasti i opozicije oko izbornog zakona nijesu se ovih dana ni za pedalj pomjerile u pravcu mogućeg kompromisa.
Funkcioner Nove srpske demokratije Jovan Vučurović ponovio je u izjavi našem radiju koji je to ključni zahtjev opozicije da bi uopšte razmišljali o davanju podrške novom izbornom zakonu.
"Srpskim jezikom u Crnoj Gori govori ubjedljiva većina građana i potpuno je logično da on bude ravnpravan sa crnogorskim. Zato smo i tražili izmjene Zakona o obrazovanju kako bi naša djeca od 1. septembra mogla
da se obrazuju na svom maternjem – srpskom jeziku jer bi sve drugo bilo neprirodno i nelogično, a takve situacije samo dovode do radikalizacije prilika u državi. Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori i u takav status nas neće gurnuti bilo kakvi pritisci režima. Naši zahtjevi su jasni i pošteni. Većina građana govori srpskim jezikom i mi želimo da se to primjeni u praksi, kroz izmjene Zakona o obrazovanju", kaže Vučurović.
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, gotovo 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović saopštio je u četvrtak da treba poštovati Ustav, Zakon o opštem obrazovanju, ali i građane koji govore srpski - i na kraju, da treba usvojiti izborni zakon.
Vujanović je govorio o uslovu opozicije da srpski jezik bude ravnopravan sa crnogorskim u školstvu, ukoliko vlast želi njihov glas. Vujanović
je uvažio argumente vlasti, da Ustav takav zahtjev opozicije ne dozvoljava, ali je uvažio i stav opozicije da je srpski jezik realnost u Crnoj Gori i da treba poštovati lingvističku zastupljenost jezika u Crnoj Gori, kao i da okviru te tri konstante i vrijednosti, naći način da se taj problem riješi.
"Značajan dio građana Crne Gore iskazao je potrebu da govori srpski. Možemo da kažemo da to nije dio izbornog zakona i da to nije tema – i nije, zaista nije. To se sa aspekta nekog političkog očekivanja možda i nije moglo očekivati. Ali opozicija je to izrazila kao svoje očekivanje i da li će im taj stav donijeti političku korist ili štetu vrijeme će pokazati, ali da se u okviru tog stava, ako se hoće dobiti dvotrećinska većina, mora postići kompromis", smatra Vujanović.
U opoziciji traže od predsjednika države traže da pojasni svoj stav.
"Nijesmo shvatili da li se on zalaže za promjenu Zakona o obrazovanju i zakonsko izjednačavanje srpskog i crnogorskog u obrazovnom procesu ili nam, poput ministra prosvjete, predlaže da će onoj djeci koja žele da uče srpski srediti da imaju predmet više od djece koja uče crnogorski, gdje će moći skoro fakultativno da izučavaju srpski jezik i književnost jezik kako je to omogućeno nacionanim manjinama. Dok predsjednik ne pojasni ovu svoju izjavu i nepotrebne izjave o odlukama Ustavnog suda Crne Gore, ova izjava nama ne znači ništa", kaže Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije.
Ustav iznad svega
Da li je izjava predsjednika Vujanovića, koji je i potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista, nagovještaj popuštanja prema zahtjevima opozicije ili je to samo njegov lični stav, njegov partijski kolega Miodrag Vuković nije želio da komentariše.
Miodrag Vuković
No, na pitanje da li je u međuvremenu bilo popuštanja prema stavovima opozicije kako bi se došlo do dvotrećinske većine za usvajanje izbornog zakona, Vuković odgovara:
"Nije bilo nikakvog popuštanja jer nije bilo prilike. Znam nije bilo nikakvih razgovora, što je problematično jer dani prolaze. Teško da oni mogu naći sagovornika, ne samo u DPS-u, nego i kod bilo koga kome je do ustavnosti u ovoj državi i odbrane ustavnog uređenja. U suprotnom šta bi to značilo? Bacili bi Ustav pod noge?"
U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji (SDP), na poruku Vujanovića, kako pored ostalog treba uvažiti i činjenicu da većina građana govori srpskim jezikom, upućuju poziv predsjedniku da u priči o izbornom zakonu treba prije svega poštovati ono što piše u Ustavu a to je da je crnogorski službeni jezik a ostali jezici u službenoj upotrebi.
"Za očekivati je da predsjednik države afirmiše Ustav Crne Gore koji je donijet u Skupštini Crne Gore dvotrećinskom većinom, a svaki dogovor koji je u skladu sa tim Ustavom SDP će podržati", kaže Mirko Stanić.
Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Zakon o opštem obrazovanju kojim je crnogorski jezik uveden u obrazovni sistem.
Taj potez vladajuće koalicije crnogorska opozicija nazvala je aktom progona srpskog jezika iz nastave u školama u Crnoj Gori, a godinu nakon toga opozicija je uspjela da u Skupštini spriječi usvajanje izbornog zakona koji je uslov za dobijanje datuma početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
U Vladi, pak, ne žele da prihvate zahtjev opozicije koja traži povratak srpskog jezika u obrazovni sistem kroz davanje statusa službenog jezika, koji prema Ustavu ima samo crnogorski jezik, dok je srpski jezik među četiri koja su u službenoj upotrebi.
Tvrde pozicije predstavnika vlasti i opozicije oko izbornog zakona nijesu se ovih dana ni za pedalj pomjerile u pravcu mogućeg kompromisa.
Funkcioner Nove srpske demokratije Jovan Vučurović ponovio je u izjavi našem radiju koji je to ključni zahtjev opozicije da bi uopšte razmišljali o davanju podrške novom izbornom zakonu.
"Srpskim jezikom u Crnoj Gori govori ubjedljiva većina građana i potpuno je logično da on bude ravnpravan sa crnogorskim. Zato smo i tražili izmjene Zakona o obrazovanju kako bi naša djeca od 1. septembra mogla
da se obrazuju na svom maternjem – srpskom jeziku jer bi sve drugo bilo neprirodno i nelogično, a takve situacije samo dovode do radikalizacije prilika u državi. Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori i u takav status nas neće gurnuti bilo kakvi pritisci režima. Naši zahtjevi su jasni i pošteni. Većina građana govori srpskim jezikom i mi želimo da se to primjeni u praksi, kroz izmjene Zakona o obrazovanju", kaže Vučurović.
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, gotovo 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović saopštio je u četvrtak da treba poštovati Ustav, Zakon o opštem obrazovanju, ali i građane koji govore srpski - i na kraju, da treba usvojiti izborni zakon.
Vujanović je govorio o uslovu opozicije da srpski jezik bude ravnopravan sa crnogorskim u školstvu, ukoliko vlast želi njihov glas. Vujanović
je uvažio argumente vlasti, da Ustav takav zahtjev opozicije ne dozvoljava, ali je uvažio i stav opozicije da je srpski jezik realnost u Crnoj Gori i da treba poštovati lingvističku zastupljenost jezika u Crnoj Gori, kao i da okviru te tri konstante i vrijednosti, naći način da se taj problem riješi.
"Značajan dio građana Crne Gore iskazao je potrebu da govori srpski. Možemo da kažemo da to nije dio izbornog zakona i da to nije tema – i nije, zaista nije. To se sa aspekta nekog političkog očekivanja možda i nije moglo očekivati. Ali opozicija je to izrazila kao svoje očekivanje i da li će im taj stav donijeti političku korist ili štetu vrijeme će pokazati, ali da se u okviru tog stava, ako se hoće dobiti dvotrećinska većina, mora postići kompromis", smatra Vujanović.
U opoziciji traže od predsjednika države traže da pojasni svoj stav.
"Nijesmo shvatili da li se on zalaže za promjenu Zakona o obrazovanju i zakonsko izjednačavanje srpskog i crnogorskog u obrazovnom procesu ili nam, poput ministra prosvjete, predlaže da će onoj djeci koja žele da uče srpski srediti da imaju predmet više od djece koja uče crnogorski, gdje će moći skoro fakultativno da izučavaju srpski jezik i književnost jezik kako je to omogućeno nacionanim manjinama. Dok predsjednik ne pojasni ovu svoju izjavu i nepotrebne izjave o odlukama Ustavnog suda Crne Gore, ova izjava nama ne znači ništa", kaže Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije.
Ustav iznad svega
Da li je izjava predsjednika Vujanovića, koji je i potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista, nagovještaj popuštanja prema zahtjevima opozicije ili je to samo njegov lični stav, njegov partijski kolega Miodrag Vuković nije želio da komentariše.
"Nije bilo nikakvog popuštanja jer nije bilo prilike. Znam nije bilo nikakvih razgovora, što je problematično jer dani prolaze. Teško da oni mogu naći sagovornika, ne samo u DPS-u, nego i kod bilo koga kome je do ustavnosti u ovoj državi i odbrane ustavnog uređenja. U suprotnom šta bi to značilo? Bacili bi Ustav pod noge?"
U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji (SDP), na poruku Vujanovića, kako pored ostalog treba uvažiti i činjenicu da većina građana govori srpskim jezikom, upućuju poziv predsjedniku da u priči o izbornom zakonu treba prije svega poštovati ono što piše u Ustavu a to je da je crnogorski službeni jezik a ostali jezici u službenoj upotrebi.
"Za očekivati je da predsjednik države afirmiše Ustav Crne Gore koji je donijet u Skupštini Crne Gore dvotrećinskom većinom, a svaki dogovor koji je u skladu sa tim Ustavom SDP će podržati", kaže Mirko Stanić.
Skupština Crne Gore je prošle godine usvojila Zakon o opštem obrazovanju kojim je crnogorski jezik uveden u obrazovni sistem.
Taj potez vladajuće koalicije crnogorska opozicija nazvala je aktom progona srpskog jezika iz nastave u školama u Crnoj Gori, a godinu nakon toga opozicija je uspjela da u Skupštini spriječi usvajanje izbornog zakona koji je uslov za dobijanje datuma početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
U Vladi, pak, ne žele da prihvate zahtjev opozicije koja traži povratak srpskog jezika u obrazovni sistem kroz davanje statusa službenog jezika, koji prema Ustavu ima samo crnogorski jezik, dok je srpski jezik među četiri koja su u službenoj upotrebi.
