Posljednje dvije decenije u Crnoj Gori obilježila je oštra nacionalno-politička polarizacija. Da li je to problem koji ce Crnu Goru nastaviti da prati na putu ka Evropi ili se naglasak seli na duboko socijalno-ekonomsko raslojavanje?
U godinama koje su prethodile referendumu za nezavisnost te su se podjele manifestovale u svim životnim sferama – svađale su porodice, dvije crkve, a i esnafska udruženja su dobila nacionalni predznak.
Na pitanje da li će u godinama koje Crnu Goru čekaju te podjele i dalje biti dominantne ili se naglasak seli na ogromno socijalno raslojavanje u zemlji u kojoj umire srednji stalež advokat i bivši poslanik Dragan Šoć kaže da postoje oba opterećenja.
"Imamo i nacionalne i socijalne podjele kojima je vlast manipulisala. Naravno, ljudi emotivnije reaguju kada su u pitanju te identitetske stvari i vlast je to koristila da ih manipuliše u svakom momentu kada je željela da produbi te podjele i da na neki način osigura sebi pozicije", kaže on.
Književnik Milorad Popović se slaže da su socijalne i nacionalno političke-podjele problemi koji ključno opterećuju savremeni društevno-politički život u Crnoj Gori.
"Mislim da su u pitanju dva problema koji najviše opterećuju savremeni društveni i politički život u Crnoj Gori. Među njima nekada postoji kauzalitet, nekada ne. Budući da se kod nas vodi ovako žustra i rigidna propagandna borba sa jedne i druge strane političke scene jer jedna gurpacija negira realnost, nacionalno-politički problem u Crnoj Gori traje već 100 godina, a po svemu sudeći će još decenijama. Sa druge strane se, takođe, minimalizuje ta činjenica da je danas u Crnoj Gori socijalno raslojavanje koje je počelo početkom 90-tih jedan je od ključnih limita ukupne modernizacije i demokratizacije crnogorskog društva", naglašava Popović.
Šoć smatra da je ipak indikativno što do sada građani nijesu reagovali na socijalnu bijedu koja pogađa sve stanovnike bez obzira na nacionalnu pripadnost, političko opredijeljenje i vjeroispovjest.
"Ako je 90 posto građana u stanju neke socijalne bijede ili socijalno lošeg statusa, a ne reaguju negativno prema vlasti koja ih je dovela do toga, onda očigledno da te nacionalne podjele, vjerske i ta identitetska pitanja koje su koristili kod njih i dalje preovlađuju prilikom političkog opredjeljivanja na izborima", kaže on.
Poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa
Popović vjeruje da je glavni razlog za duboko socijalno raslojavanje u promašenom razvojnom konceptu.
"Mislim da je taj neoliberalni koncept koji se zasniva na poptunoj privatizaciji društvenog i državnog vlasništva pa čak i ključnih društvenih resora, poput zdravstva i školstva pogubno za stabilnost i održivost crnogorskog ekonomskog sistema", kaže Popović.
Raško Konjević, poslanik Socijaldemokratske partije koja je godinama u prvom planu držala identitetska pitanja, kaže da dolazi vrijeme kada se teža prebacuje na činjenicu da ogroman broj ljudi loše živi dok mali procenat živi ugodno na plodovima tranzicije.
Dritan Abazović, politikolog"Set pitanja o identitetu je svakako važan i temeljnog razvoja države i nema bez očuvanja tih principa. To, naravno ne znači da o tim pitanjima ne treba da razgovaramo i ne treba svakodnevno da se onim ljudima koji u ovom trenutku nijesu zadovoljni rješenjima koja postoje ne pružimo šansu da i ta rješenja prihvate kao svoja. Prioritet u daljem radu jeste očuvanje stabilnosti i u ovom dijelu, ali i potpuna posvećenost onome što je ekonomsko-socijalna sfera jer zadatak jeste stvaranje boljih uslova i standarda života svih građana Crne Gore", kaže Konjević.
Politikolog iz Ulcinja Dritan Abazović smatra da su nacionalno i socijalno raslojavanje u direktnoj vezi.
"Da socijalno ekonomski status determiniše ovaj nacionalni, pretjeranu identifikaciju na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i da se to vremenom taložilo. Mislim da kada bi morao da se odlučim, rekao bih da je veći problem Crne Gore ekonomski i socijalni status građana jer bi sa poboljšanjem tog elementa svi njeni građani mogli da ostvare sve one slobode, a da bi se, što se u praksi pokazalo u mnogim zemljama nacionalna pitanja, koja na Balkanu nikada neće biti iskorijenjena, ipak marginalizovala i provela u drugi plan, što je po mom mišljenju i prva stvar koju Crna Gora treba da uradi", kaže on.
U godinama koje su prethodile referendumu za nezavisnost te su se podjele manifestovale u svim životnim sferama – svađale su porodice, dvije crkve, a i esnafska udruženja su dobila nacionalni predznak.
Na pitanje da li će u godinama koje Crnu Goru čekaju te podjele i dalje biti dominantne ili se naglasak seli na ogromno socijalno raslojavanje u zemlji u kojoj umire srednji stalež advokat i bivši poslanik Dragan Šoć kaže da postoje oba opterećenja.
"Imamo i nacionalne i socijalne podjele kojima je vlast manipulisala. Naravno, ljudi emotivnije reaguju kada su u pitanju te identitetske stvari i vlast je to koristila da ih manipuliše u svakom momentu kada je željela da produbi te podjele i da na neki način osigura sebi pozicije", kaže on.
Šoć: Imamo i nacionalne i socijalne podjele kojima je vlast manipulisala.
Književnik Milorad Popović se slaže da su socijalne i nacionalno političke-podjele problemi koji ključno opterećuju savremeni društevno-politički život u Crnoj Gori.
"Mislim da su u pitanju dva problema koji najviše opterećuju savremeni društveni i politički život u Crnoj Gori. Među njima nekada postoji kauzalitet, nekada ne. Budući da se kod nas vodi ovako žustra i rigidna propagandna borba sa jedne i druge strane političke scene jer jedna gurpacija negira realnost, nacionalno-politički problem u Crnoj Gori traje već 100 godina, a po svemu sudeći će još decenijama. Sa druge strane se, takođe, minimalizuje ta činjenica da je danas u Crnoj Gori socijalno raslojavanje koje je počelo početkom 90-tih jedan je od ključnih limita ukupne modernizacije i demokratizacije crnogorskog društva", naglašava Popović.
Šoć smatra da je ipak indikativno što do sada građani nijesu reagovali na socijalnu bijedu koja pogađa sve stanovnike bez obzira na nacionalnu pripadnost, političko opredijeljenje i vjeroispovjest.
"Ako je 90 posto građana u stanju neke socijalne bijede ili socijalno lošeg statusa, a ne reaguju negativno prema vlasti koja ih je dovela do toga, onda očigledno da te nacionalne podjele, vjerske i ta identitetska pitanja koje su koristili kod njih i dalje preovlađuju prilikom političkog opredjeljivanja na izborima", kaže on.
Poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa
Popović vjeruje da je glavni razlog za duboko socijalno raslojavanje u promašenom razvojnom konceptu.
"Mislim da je taj neoliberalni koncept koji se zasniva na poptunoj privatizaciji društvenog i državnog vlasništva pa čak i ključnih društvenih resora, poput zdravstva i školstva pogubno za stabilnost i održivost crnogorskog ekonomskog sistema", kaže Popović.
Raško Konjević, poslanik Socijaldemokratske partije koja je godinama u prvom planu držala identitetska pitanja, kaže da dolazi vrijeme kada se teža prebacuje na činjenicu da ogroman broj ljudi loše živi dok mali procenat živi ugodno na plodovima tranzicije.
Politikolog iz Ulcinja Dritan Abazović smatra da su nacionalno i socijalno raslojavanje u direktnoj vezi.
"Da socijalno ekonomski status determiniše ovaj nacionalni, pretjeranu identifikaciju na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i da se to vremenom taložilo. Mislim da kada bi morao da se odlučim, rekao bih da je veći problem Crne Gore ekonomski i socijalni status građana jer bi sa poboljšanjem tog elementa svi njeni građani mogli da ostvare sve one slobode, a da bi se, što se u praksi pokazalo u mnogim zemljama nacionalna pitanja, koja na Balkanu nikada neće biti iskorijenjena, ipak marginalizovala i provela u drugi plan, što je po mom mišljenju i prva stvar koju Crna Gora treba da uradi", kaže on.
