Crna Gora će ove godine najvjerovatnije otvoriti još jedno poglavlje u pregovorima sa EU – jedno od najzahtjevnijih i najvažniji – o životnoj sredini.
To je saopšteno na sastanku predstavnika Vlade i članova Koalicije 27 ekoloških nevladinih organizacija.
Vlada Crne Gore dostavila je Briselu Nacrt crnogorske pregovaračke pozicije za poglavlje 27 i sada slijedi usaglašavanje tog teksta sa predstavnicima Evropske komisije.
Šefica Radne grupe Ivana Vojinović iz Direktorata za životnu sredinu kaže da je optimista kada je u pitanju i zvanično otvaranje poglavlja o životnoj sredini i klimatskim promjenama.
"Negdje su naše aspiracije i očekivanja na bazi informacija koje dobijamo od Evropske komisije da bi ovo poglavlje moglo da bude otvoreno tokom 2017. godine", navodi Vojinović.
Onog trenutka kada otvori poglavlje o životnoj sredini i klimatskim promjenama pa do 2035. godine, Crnoj Gori će za dostizanje evropskih procenata kada je u pitanju sve ono što su standardi zaštite životne sredine u zemljama članicama EU, prema procjenama upućenih trebati gotovo milijardu i po eura.
Takvu projekciju potvrđuje i Mitar Đurović iz Ministarstva za evropske poslove, koji je ujedno i sekretar u Radnoj grupi za poglavlje 27.
"Pregovaračko poglavlje 27 je jedno od najizazovnijih u oblasti ukupnog pregovaračkog procesa a najzahtjevniji je sigurno kada je u pitanju finansijski aspekt. Budući da je ekonomsko finansijska analiza pokazala da će Crnoj Gori za usklađivanje sa standardima EU u oblasti životne sredine do 2035. trebati milijardu i 420 miliona eura", ističe Đurović.
A gdje je Crna Gora trenutno u odnosu na članice EU pogotovo u ključnim stavkama kao što su prečišćavanje otpadnih voda i reciklaža otpada?
Ne navodeći konkretno koliko Crna Gora procentualno zaostaje za standardima EU u oblasti prečišćavanja otpadnih voda, Ivana Vojinović ukazuje da je trenutno u Crnoj Gori gotovo 70 posto stanovništva u urbanim sredinama priključeno na kanalizacionu mrežu.
"Imamo šest operativnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda a u gotovo svim opštinama su u toku procedure za izgradnju novih postrojenja". dodaje Vojinović.
"Probuditi svijest građana"
Govoreći o podacima i procentima reciklaže otpada u odnosu na 50 posto što je prosjek u EU, Vojinović kaže da oni variraju od opštine do opštine koje po zakonu donose lokalne planove za upravljanje otpadom.
Prednjači Podgorica sa 25 posto recikliranog otpada, ali ima i opština koje planiraju reciklažu otpada na svega pet posto.
Jelena Marojević Galić iz Koalicije 27 ekoloških nevladinig organizacija navodi podatke koji ukazuju na ozbiljan zaostatak Crne Gore u toj oblasti.
"Kada sve te podatke po opštinama skupite i zbirno saberete na nivou države stepen reciklaže na nivou države neće preći preko 15 posto i sa te strane ostajemo ispod cilja koji je predviđen za ovu godinu. Ipak, dobro je što se konačno na nivou opština u tu priču krenulo malo ozbiljnije", riječi su Marojević Galić.
Poznata aktivistkinja i borac za zaštitu životne redine iz Ulcinja Zejnepa Lika kaže za RSE da su problemi u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori veliki i navodi slučajeve Solane, Buljarice, Tare...
No, osim sistemskog, Lika problem vidi i u stavu građana prema tom pitanju.
"Ja sam živjela u Njemačkoj i tamo je to u jednom trenutku takođe bilo na početku. Mi ovdje imamo jedan problem a to je svijest naših građana koja mora da se probudi na način da svaki građanin bude svjestan koliko prozvodi otpada, šta da radi sa njim. Mislim da imamo mogućnost ako ne 100 posto ono barem 80 ili 90 posto otpada da recikliramo. Nebitno koji je to otpad. Recimo hrana kao otpad može da se iskoristi kao kompost, bio gorivo, da se ponovo koristi kao energija", zakljužuje Zejnepa Lika.
Facebook Forum