Šesnaest godina nakon NATO intervencije ova tema ne gubi na značaju. Naprotiv, u godini u kojoj vlast očekuje poziv za prijem u članstvo ona se naglašeno potencira od strane protivnika pridruživanja ovom savezu.
NATO intervencija 1999. godine i danas se koristi kao jedan od glavnih argumenata protivnika učlanjenja u taj savez. Poseban naglasak na anti-NATO tribinama stavlja se na tragične događaje koji su doveli do nekoliko civilnih žrtava u kampanji koja nije targetirala važne infrastrukturne ciljeve kao u Srbiji.
Intenziviranje kampanje za ulazak Crne Gore u NATO prati i ništa manje intenzivna anti-NATO kampanja u kojoj se 1999. godina poteže kao jedan od glavnih argumenata:
Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera kaže da smatra da se NATO intervencija u tadašnjoj Jugoslaviji citiram vješto zloupotrebljava.
„Ta 1999. godina je nešto što niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da zaboravi, ali bi takođe trebalo da svi znamo kako je i zbog čega došlo do bombardovanja, koji su uzroci doveli do toga. Pa da na osnovu svih tih činjenica danas razmišljamo o tome kao da se te stvari ne dese u budućnosti. Sa druge strane nikako ne opravdavam zloupotrebu ovih dešavanja od strane onih koji ovdje vode anti-NATO kampanju i pokušavaju da manipulišu ljudima koristeći emotivne razloge“, konstatuje Kenter.
Šime Dedović iz Alfa centra kaže da se u godini odluke o članstvu Crne Gore u NATO-u ta argumentacija protivnika može češće čuti.
„Ipak moramo imati u vidu da se radi o periodu od 16 godina. Da se dešavanja iz 1999. godine nijesu ovako frekventno pominjala tokom ranije javne debate o pristupanju Crne Gore NATO-u. Milsim da se poslednjih dana često koristi u populističke i dnevno-političke svrhe“, komentariše Dedović.
Strahinja Bulajić, funkcioner Nove srpske demokratije koja je protiv pristupanja Crne Gore NATO savezu, kaže da 1999. godina jeste jedan od veoma važnih faktora koji utiču na raspoloženje građana Crne Gore prema Alijansi.
„Vrlo bitan faktor, jer se radi o jednoj bjesomučnoj agresiji, krajnje licemjernoj pod licemjernim nazivom – Milosrdni anđeo. Bez odluka Savjeta bezbjednosti, krajnje nelegalno, kada je 18 zemalja napalo na SRJ. Milsim da se tada vodio najneravnopravniji rat u istoriji čovječanstva, upravo prije 16 godina", podsjeća Bulajić.
RSE: Vaši neistomišljenici kažu da u trenucima, kako oni tvrde, zloupotrebljavate ta dešavanja, zaboravljate da objasnite uzroke koji su doveli do NATO intervencije.
Bulajić: Vjerovatno smo zato i neistomišljenici. Ja ne znam za agresiju JNA, odnosno vojske SRJ na Kosovu. Ja to ne znam.
Bombardovanju NATO-a prethodili su neuspjeni mirovni pregovori u Rambujeu. Intervenecija je trajala 78 dana, a u Crnoj Gori je poginulo deset osoba.
Podsjetimo Crna Gora je tokom NATO intervencije pružila utočište za preko 100.000 izbjeglica, uglavnom kosovskih Albanaca koji su bježali pred oružanim formacijama Slobodana Miloševića.
