Crna Gora je postigla dobar napredak u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Pohvale evropskih zvaničnika uslijedile su četiri mjeseca nakon što je Crna Gora zvanično ispunila privremena i dobila završna mjerila u ključnim poglavljima sa Evropskom unijom 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, slobode i bezbjednost).
I pored pohvala, Komisija je preporučila Crnoj Gori da poboljša rezultate u oblasti korupcije, naročito na visokom nivou. Takođe očekuje da "poveća efikasnost procesuiranja i presuđivanja u teškim i slučajevima organizovanog kriminala, posebno pranja novca".
Dalje, od Crne Gore se očekuje da se 'pozabavi' problemom dugotrajnih suđenja i čestih odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala.
Jedna od preporuka je da se imenuje predsjednik Vrhovnog suda, pozicija koja nije popunjena u punom mandatu od kraja 2020.
Izvještaj dolazi četiri dana nakon posjete predsjednice EK Ursule fon der Lajen Podgorici, koja je pohvalila rezultate Crne Gore u procesu pristupanja.
Crna Gora važi za lidera u procesu pristupanja EU, sa otvorenih svih 33 i zatvorenih tri poglavlja.
Četiri poglavlja bi, prema očekivanjima crnogorske Vlade, trebalo da budu zatvorena do kraja ove godine a ostalih 26, kako je najavio premijer Milojko Spajić, do kraja 2026.
Trenutni fokus vlasti treba da bude na sprovođenju reformi za poglavlja koja bi mogla biti privremeno zatvorena u kratkom roku, poručuje se u nacrtu izvještaja.
Politička situacija u zemlji
Prošli izvještaj EK, koji odnosio na period do juna 2023, konstatovao je da je zemlja u tom trenutku bila u stanju političke blokade.
Satler: Fokus na poglavljima, ne na polarizujućim pitanjima
Članstvo mora biti zajednički cilj svih aktera u Crnoj Gori, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler na predstavljanju izvještaja EK.
"Fokusirajte se što više možete na zatvaranje poglavlja, a što manje na polarizujuća pitanja i biće bolje za vas i za vaše građane. Iskoristite priliku koja je izuzetna".
Premijer Milojko Spajić poručio je da je Crna Gora ima šansu da postane članica već 2028.
"Nastaviću da dajem sve od sebe i nikome neću dozvoliti da ugrozi evropski put Crne Gore, jer to želi 80 odsto građana".
U junu iste godine održani su parlamentarni izbori. Nakon toga, lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić je krajem oktobra prošle godine izabran za predsjednika parlamenta a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić za premijera.
Partije nove parlamentarne većine potpisale su tada sporazum da će poštovati "evroatlantski kurs i razvijati prijateljsku saradnju sa svim državama koje je Crna Gora priznala".
EK u novom izvještaju ističe da je konstituisanjem novog parlamenta okončan "produženi period političke nestabilnosti".
"Konsenzus o ključnim reformama za pridruživanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra, pa je zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno jednoglasno u parlamentu".
Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija su se ponovo pojavile, što je negativno uticalo na političku stabilnost, naglašava se u nacrtu izvještaja.
"Tokom ljeta 2024. godine, Skupština je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti", navodi se u dokumentu, bez preciziranja na šta se ove ocjene odnose.
U dokumentu se dodaje da su "zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade".
Slijedi spoljnu politiku EU, pogoršala odnose sa Zagrebom
Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
Od Crne Gore se traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na hibridne prijetnje.
Komisija je takođe konstatovala da se Crna Gora uskladila sa evropskom politikom iniciranjem raskida ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda.
U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja.
Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.
"Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja", navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom Jadran.
Crnogorski parlament je u junu usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje tri visoka crnogorska zvaničnika za nepoželjne, navodi Brisel.
U dijelu koji se tiče odnosa Podgorice sa Prištinom, EK ističe da oni "ostaju dobri" ali uz "povremene međupartijske tenzije unutar skupštinske većine, posebno u pogledu prijema Kosova u Savjet Evrope".
"Koalicioni sporazum uključuje podršku nezavisnosti i suverenosti Kosova", napominje se u izvještaju.
Uprkos sporazumu, prosrpske partije, prije svega DF, negiraju nezavisnost Kosova.
Ekonomske mjere Vlade značajan rizik po javne finansije
EK se u nacrtu izvještaja osvrnula na program ekonomskih reformi koji je donijela Vlada Milojka Spajića – "Evropa sad 2.0".
Osim rasta minimalne penzije za više od 50 odsto, one uključuju povećanje prosječne minimalne zarade sa 450 na 700 eura i prepolovljenje penzijskih dopirnosa.
"Ove mjere predstavljaju značajan rizik po održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzanom investicionom programu", poručuju iz Brisela.
Prioritet stari slučajevi napada na novinare
U dijelu koji se tiče slobode izražavanja i slobode medija, Crna Gora je sa prošlogodišnje ocjene "ograničeni napredak" napredovala do "dobrog".
U ovom dijelu se kao pozitivno ističe donošenje seta medijskih zakona.
EK preporučuje da se dodatno radi na zaštiti novinara od svih oblika nasilja, uz davanje prioriteta slučajevima starih napada na novinare.
Naglašava se i važnost zaštite od bilo kakvog oblika neprikladnog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera RTCG, "koji treba da bude u potpunosti u skladu sa zakonom i sa najvišim standardima profesionalnog integriteta i odgovornosti".
Crna Gora u odnosu na prethodni izvještaj nije ostvarila napredak u tri poglavlja - 6 (privredno pravo), 8 (konkurencija) i 21 (trans-evropske mreže).
