Lideri parlamentarnih partija dogovorili su dalju metodologiju rada u cilju kreiranja nacrta političkog sporazuma za realizaciju fer i slobodnih izbora. Kako je saopšteno nakon sjednice rad će se nastavitiu užem timu koji će se sastojati od osam članova Vlade i opozicije. Predviđen je intenzivan rad naredne sedmice tokom koje će se tretirati sve ponude političkih partija o izlasku iz političke krize, rekonstrukciju Vlade i institucija i vraćanje povjerenja u izborni proces.
Premijer Milo Đukanović je rekao da od ponedjeljka treba da se izracionalizuju ideje i predlozi i ono najrelevantnije da se upiše u politički dokument kojim će se definisati rad vlade do izbora.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je kazao da očekuje da se do kraja iduće sedmice dođe do nacrta sporazuma.
Lider Demosa, Miodrag Lekić, kazao je da ne bi bilo dobro da premijer zloupotrijebi trajanje dijaloga za neimplementaciju izbornih zakona, odnosno da dijalog postane alibi za ogromno kašnjenje u primjeni izbornih zakona jer je vlast odgovorna za njihovu primjenu.
Na stolu Radne grupe parlamentarnog dijelaoga o Vladi izbornog povjerenja, nalaze se praktično četiri predloga za rekonstrukciju postojeće Vlade i institucija, a u cilju izgradnje povjerenja u predstojeći izborni proces i prevazilaženje političke krize.
Inicijalni predlog je, podsjetimo, došao od premijera Mila Đukanovića. On podrazumijeva usvajanje posebnog pravnog akta koji će regulisati politički sporazum o saradnji u Vladi radi stvaranja uslova za održavanje parlamentarnih izbora. Postoje dva modela koja je predložio Đukanović. Prvi je da predstavnici opozicionih stranaka zauzmu ministarska mjesta uresorima unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, poljoprivrede, finansija...ali uz uslov da kandidati za ministre budu kompetentni za obavljanje svih obaveza vezanih za proces evroatlantskih integracija. Drugi model je da kandidati opozicije dobiju poziciju pomoćnika ministara sa dodatnim ovlašćenjima, što bi podrazumijevalo da bez potpisa tog pomoćnika ne može biti odobrena upotreba državnih resursa koji su pod kontrolom ministarstva u kojem radi, a koji bi mogli značiti zloupotrebu i narušavanje regularnosti izbornog procesa.
Predlog tri stranke Demos, SDP i Ura podrazumjeva kontrolu korišćenja državnih resursa po dubini, odnosno kontrola državnih institucija za koje opozicija sumnja da su bile najviše zloupotrbljavane tokom dosadašnjih izbornih procesa. Među petnaest institucija su zavod za zapošljavanje, investiciono razvojni fond, Agencija za nacionalnu bezbjednost, penzijski fond,ulazak u poresku i druge uprave. Takođe tražena je i smjena rukovodstva javnog servisa i promjenu članova Savjeta, koji bi birao novo uredništvo informativnog programa.
Sa ovim predlogom se načelno saglasila i Socijalistička narodna partija koja je naknadno iznijela zahtjev u kojem se navodi da istovremeno sa parlamentarnim izborima treba da bude održan i referendum o pristupanju Crne Gore NATO. U polaznim osnovama za prevazilaženje socio-ekonomske, institucionalne i političke krize, Socjalistička narodna partija traži da se umjesto političkog sporazuma, usvoji zakon o Vladi, koja bi imala samo jednog potpredsjednika kojeg predlažu stanke koje nijesu glasale za Đukanovićev kabinet.
Četvrti predlog je Pozitivne Crne Gore koja je najavila da će takozvanu mapu puta i vremenski okvir realizacije plana za izlazak iz političke krize. Lider Pozitivne Darko Pajović je najavio da će tu mapu puta proslijediti premijeru Milu Đukanoviću.
Demokratski front i Demokrate međutim neće u Đukanovićevu Vladu. Aleksa Bečić rekao je da oni neće ometati kolege iz opozicije.
