Fljorijan Ćehaja, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije, za ‘Zašto?’ objašnjava zbog čega je članstvo Kosova u INTERPOL-u -- o čemu će svjetska policijska organizacija raspravljati u septembru -- važno za regionalnu bezbjednosnu saradnju.
- Razlozi
Prije svega, želio bih naglasiti činjenicu da se pitanje kosovskog zahtjeva za članstvo u INTERPOL-u treba gledati samo sa profesionalne tačke gledišta.
Ono bi se trebalo posmatrati u svjetlu prednosti za međunarodnu bezbjednosnu saradnju.
Postoji tendencija da se to pitanje politizira zbog niza razloga, kao što znamo, i zbog dobro poznate pozicije Srbije, možda i nekih drugih zemalja, prema Kosovu.
- Podaci
Ako Kosovo bude integrisano, insitucija koja će biti zadužena za saradnju je policija, a razmjena obavještajnih podataka i saradnja u ovom mutilateralnom mehanizmu služiće ne samo interesima Kosova već i interesima drugih zemalja.
Vjerujemo da je više u interesu drugih zemalja da Kosovo postane članica INTERPOL-a nego samom Kosovo jer prema statističkim podacima Kosovo primilo više zahtjeva za saradnju nego obrnuto.
- Fokus
Postoji potreba da se na Kosovu otvori kancelarija Interpola radi razmjene obavještajnih podataka i drugih informacija sa svim zemljama svijeta, ne samo po pitanju organizovanog kriminala već i po pitanju terorizma i nasilnog ekstremizma zbog čega smo bili u fokusu proteklih a bićemo i narednih godina.
Ideja je da će ovo članstvo služiti regionalnim naporima za bezbjednosnu saradnju jer Kosovo ostaje jedina ‘crna rupa’ kada je po pitanju razmjena obavještajnih podataka sa tako velikom međunarodnom policijskom organizacijom kao što je INTERPOL.
- Opcija
Kosovo je bilo bez prava na saradnju sa regionalnim bezbjednosnim inicijativama radi razmjene obavještajnih podataka -- zbog blokade Srbije a nekada i BiH -- tako da je jedina opcija bilateralna saradnja, koja naravno nije dovoljna.
Ovo će svakako služiti interesima svih zemalja, uključujući i Srbiju, jer bi to bio mehanizam koji bi služio za razmjenu informacija i borbu protiv terorizma.
- ‘Keljmendi’
Iako BiH I Srbija ne priznaju Kosovo, INTERPOL može biti iskorišten čisto kao profesionalni mehanizam.
Policijski profesionalci ne bi trebali biti podvrgnuti političkim obzirima. Kada je u pitanju razmjena infomacija i saradnja, oni mogu koristi čisto policijske instrumente, kao što je INTERPOL.
Bilo je slučajeva kao što je, naprimjer, ‘slučaj Keljmendi’, u kojima se nije mogla zaobići činjenica da na Kosovu postoji autoriteti koji se ovim bave, a to su policija i sudstvo.
- Uslov
I dok i dalje možete izbjeći priznavanje Kosova kao države, još uvijek, sa druge strane, postoje institucije koje su operativne u ovoj zemlji -- a policija je jedna od najjačih i uživa najviše povjerenja -- i u tom smislu ne vjerujem da će biti problema.
Drugo, što se tiče članstva u Ujedinjenim nacijama, to do sada nije bio uslov INTERPOLA za članstvo.
Naravno, na kraju će odlučiti glasanje u Generalnoj skupštini u kojoj su potrebne dvije trećine prisutnih zemalja članica.
