Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH iz Stranke demokratske akcije (SDA) ponovo je u srijedu, 12. aprila, odbio potpisati saglasnost za formiranje nove vlade u kojoj ne bi bilo njegove partije.
"Zamolio sam Bradaru i Stojanovića da sačekaju još sedam do deset dana da SDA ponudi rješenje o formiranju vlade. Ne želimo da se blokira FBiH i pokušat ćemo da donesemo konkretno rješenje prije nego Schmidt (Christian, visoki predstavnik u BiH) donese odluku", kazao je Lendo nakon sastanka s predsjednicom i drugim potpredsjednikom ovog entiteta.
Koje je to "konkretno rješenje", Lendo nije želio reći, a napomenuo je da je inicirao sastanak predstavnika SDA, SDP-a BiH i HDZ-a BiH "i neki su pristali, neki nisu".
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) donijela je u skladu s Ustavom FBiH odluku o imenovanju vlade 30. marta 2023.
Dva potpredsjednika, Refik Lendo (SDA) i Igor Stojanović (Socijaldemokratska partija BiH), trebaju dati saglasnost, što je učinio Stojanović. Novu vladu potom potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta FBiH.
Stojanović je nakon sastanka kazao da je riječ o "kupovini vremena".
"SDA pokušava sve da uradi da ostane u vlasti, a mi nemamo mehanizam da se prevaziđe ovo što sad imamo", kazao je Stojanović.
Bradara je saopćila da sastanak nije rezultirao nikakvim promjenama stavova, "osim što je gospodin Lendo sam sebi dao dodatnih sedam dana".
"Što se mene tiče, vlada je imenovana i čeka potvrđivanje. Odluku, donesenu u skladu s Ustavom i zadanim rokovima kao i parlamentarnoj većini, ne mislim mijenjati. Sve ostalo je kupovina vremena i blokada", dodala je Bradara u saopćenju nakon sastanka.
Aktuelna Vlada FBiH, u kojoj nedostaju tri ministra i koju vodi SDA-ov premijer Fadil Novalić, imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih općih izbora održanih u oktobru 2014. godine.
Novu vladu predložile su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa Socijaldemokratskom partijom, Narodom i Pravdom te Našom strankom. Premijer bi bio pedsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
SDA je imala većinu delegata u drugom, Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa je predložila Lendu za (pot)predsjednika ovog entiteta, HDZ BiH je predložio Bradaru, a SDP BiH Stojanovića. Njih je potvrdio Zastupnički dom Parlamenta Federacije, a Bradaru je imenovao za entitetsku predsjednicu.
SDA je, nakon izbora u oktobru 2022. godine, opozicija i na državnom nivou gdje je, uz manje prekide, u vlasti od prvih višestranačkih izbora 1991. godine.
Novo Vijeće ministara BiH, pored HDZ-a BiH i “Osmorke”, čini i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Entitetskim Ustavom propisano je da se nova vlada Federacije BiH mora formirati u roku od 30 dana, a rok je istekao 6. aprila. Zastupnički dom je tog dana održao vanrednu sjednicu na kojoj su parlamentarci konstatirali da nije završen proces imenovanja nove izvršne vlasti.
Ako Lendo ne da suglasnost, kao tri moguća scenarija se navode ostanak iste vlade do novih izbora i nova intervencija Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH na čelu s Christianom Schmidtom.
Treća mogućnost je da se formira nova većina koja će uključiti i SDA, što SDP BiH i HDZ BiH trenutno odbijaju.
OHR u BiH je konačan autoritet za tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma i ima tzv. Bonske ovlasti na osnovu kojih može mijenjati zakone i ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike.
Schmidt je 7. aprila uputio posljednji poziv političarima u entitetu Federacija BiH da se "urazume i formiraju vladu".
On je 2. oktobra prošle godine, nakon što su zatvorena biračka mjesta, nametnuo amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.
