U doba rata Rusije i Ukrajine na našoj strani nam trebaju svi naši saveznici i važno je da uputimo snažne poruke iz Sarajeva, poručio je Oliver Varhelyi, evropski komesar za susjedstvo i proširenje, nakon sastanka sa predstavnicima vlasti sa svih nivoa u Bosni i Hercegovini, 17. maja.
"Naši saveznici ne idu u Rusiju", kazao je Varhelyi na novinarski upit kako komentariše skorašnju posjetu predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika Moskvi, kako je to najavljeno.
- Kremlj ponovo o Republici Srpskoj, najavljuje nastavak ulaganja
- Moskva ide u jačanje veza sa RS, očekuje da Srbija ima isti kurs oko sankcija
Varhelyi je učestvovao na sastanku Političkog foruma na visokom nivou u glavnom gradu BiH.
Politički forum je organizovala Evropska komisija sa ciljem praćenja realizacije njenih preporuka i izvještavanja o postignutom napretku BiH na Evropskom putu.
Forumom su predsjedavali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i Varhelyi.
"Sam naziv tijela ne govori vam puno, ali je važan, jer predstavlja znak ubrzane dinamike na evropskom putu. Danas smo razmatrali aktivnosti koje stoje pred novim vlastima, koji su jasni pokazatelji u radu, imali smo priliku da čujemo spremnost da se radi na svim pitanjima i problemima", rekao je Varhelyi.
Prema riječima Borjane Krišto, Evropska unija je iskazala spremnost da pomaže Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Uniji, ali i nakon što ispuni uslove.
"EU je spremna pružiti svaki vid pomoći, od finansijske i stručne, na ovom procesu. Bosni i Hercegovini je mjesto u evropskoj obitelji i dio je evropskih procesa, ali BIH nakon dobijanja kandidatskog statusa treba ispuniti određene uvjete", istakla je Krišto.
Na forumu su učestvovali predstavnici zakonodavne vlasti na nivou BiH, kao i najviši predstavnici izvršne vlasti u entitetima RS i Federacije BiH, te administrativne jedinice Brčko distrikta BiH.
Komisija će u okviru paketa proširenja za 2023. godinu ponovo izvijestiti o napretku BiH na provedbe 14 ključnih prioriteta na putu ka EU.
U Mišljenju Evropske komisije (Avis) iz maja 2019. godine je definirano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja: demokratija i funkcionisanje institucija, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave.
Među uslovima za prijem BiH u EU su se našli i izmjena Izbornog zakona BiH, te izmjene ustava, kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo "konstitutivni" Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije su 15. decembra 2022. godine potvrdili Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će ispuniti osam uslova, prije početka pregovora o punopravnom članstvu.
