Ured visokog predstavnika (OHR) formirao je radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini u Bosni i Hercegovini.
Grupu čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci, a formirana je uz podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).
Zadatak joj je da sačini pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti.
Kako je navedeno, cilj grupe je da prikupi niz stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine.
Prva radna sjednica grupe, u okviru procesa tehničkih konsultacija, održana je 24. aprila u Sarajevu.
"Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti prvi je cilj iz programa 5+2 i obaveza bosanskohercegovačkih vlasti na čije rješavanje se već dugo čeka", saopćio je OHR.
Upravni odbor PIC-a je 2008. godine utvrdio zahtjeve koje BiH treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Poznati i kao program "5+2", podrazumijevaju, među ostalim, rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti u BiH.
Grupa će organizirati redovne sastanke, na kojima će procjenjivati tehničke i pravne aspekte vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom. Također, analizirat će različite modele upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz drugih zemalja.
Ustavni sud BiH i visoki predstavnik u BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u Republici Srpskoj i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown.
Tim Zakonom, kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti.
Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.
