Učinit ćemo sve da na tragu europskih vrijednosti i poštovanja svih odluka i stavova vanjske politike Europske unije uskladimo svoje poteze, kazala je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto u obraćanju Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta (AFET) 21. marta.
Eurozastupnici su pitali Krišto kad će BiH, kao kandidat za članstvo, uvesti sankcije Rusiji zbog agresije te zemlje na Ukrajinu.
“Voljeli bismo vidjeti da se vaša zemlja uskladi sa sankcijama EU prema Rusiji”, kazala je Viola von Cramon-Taubadel, njemačka eurozastupnica iz grupacije Zeleni.
Nizozemski zastupnik Thijs Reuten, član kluba Progresivnog saveza Socijalista i Demokrata, konstatirao je da Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i Saveza nezavisnih socijaldemokrata kao vladajuće stranke u tom entitetu u BiH, "jasno sabotiraju put BiH prema EU, blokiraju sankcije prema Rusiji i amandmane na Krivični zakon BiH kojima bi se kažnjavala prijetnja suverenosti BiH".
Krišto je kazala da da “kao politički predstavnici na principu ustavnog ustrojstva BiH i konsenzusa mi moramo uvažavati i legitimnu političku volju Republike Srpske, odnosno srpskog konstitutivnog naroda”.
“Bez njih institucije ne mogu funkcionirati i ne mogu se donositi odluke”, kazala je Krišto.
Krišto se ranije sastala i s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom koja je ocijenila da je status kandidata za članstvo u EU bila važna i pravovremena odluka, ali i da je sad vrijeme da se provedu reforme.
“Sankcije Rusiji i Bjelorusiji moraju se u potpunosti implementirati”, poručila je Metsola nakon sastanka.
Odgovarajući na pitanje o “secesionističkim stavovima vlasti Republike Srpske”, Krišto je govoreći pred AFET-om kazala da “takvi stavovi i retorika više smetaju meni u BiH, ali ja nemam čarobni štapić da promijenim takvu retoriku”.
BiH se "uskladila sa sankcijama EU prema Rusiji", međutim one nisu u praksi uvedene jer je o tome potrebna odluka Vijeća ministara BiH.
Da bi se ta tačka uopće stavila na dnevni red sjednice, potrebno je da za nju glasaju predsjedavajuća Krišto (Hrvatica) i oba njena zamjenika Zukan Helez (Bošnjak) i Zoran Tegeltija (Srbin), te da za odluku glasa većina ministara, uključujući najmanje po jednog ministra iz svakog od konstitutivnih naroda.
Stranke iz Republike Srpske protive se uvođenju bilo kakvih sankcija BiH prema Rusiji.
Može li hrvatski član Predsjedništva biti neko ko nije u HDZ-u BiH?
Zastupnike u Evropskom parlamentu zanimalo je i kad će BiH provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Te presude nalažu promjenu Ustava BiH za koji je ocijenjeno da je diskriminatoran jer omogućuje da se samo Bošnjaci i Hrvati iz Federacije BiH i Srbi iz RS-a kandidiraju u Predsjedništvo i Dom naroda državnog parlamenta. To pravo nemaju ostali narodi ili oni koji se izjaš
Reinhard Bütikofer, njemački eurozastupnik i član kluba Zeleni, direktno je pitao Krišto, koja je i potpredsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH može li član tročlanog Predsjedništva BiH biti neko ko nije iz njezine stranke.
“Bilo tko, i neki drugi 'komšići' može biti hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), ali kad budemo imali izborna pravila i Ustav BiH koji će omogućiti da ga izabere hrvatski narod, kazala je Krišto.
Ona je pred eurozastupnicima kazala, pored ostalog, da se “pogrešno i možda namjerno percipira” da politički predstavnici Hrvata u BiH nekome spočitavaju pravo na nacionalno izjašnjavanje. Pojasnila je da je stav njene stranke da je “narod taj koji daje legitimitet”.
“Predsjedništvo BiH je organ koji je isključivo namijenjen i za zaštitu kolektivnih prava hrvatskog naroda. Odluke se u Predsjedništvu donose konsenzusom, što znači da nezadovoljni član ima pravo obratiti se klubu konstitutivnog naroda (u Domu naroda Parlamenta FBiH) iz kojeg dolazi. Gospodin (Željko) Komšić se nema kome obratiti”, kazala je Krišto.
Nakon oktobarskih izbora 18 od ukupno 23 delegata u Klubu Hrvata Domu naroda ima HDZ BiH i stranke okupljene oko njega u Hrvatski narodni sabor.
Većina od 11 delegata nekog od tri kluba ujedno predlaže i (pot)predsjednika Federacije BiH koji zajedno predlažu mandatara za entitetskog premijera.
Dvije trećine kluba određenog naroda potvrđuje veto koji eventualno stavi određeni član Predsjedništva. U slučaju srpskog člana, veto potvrđuju dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini RS-a.
Željko Komšić, bivši član Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i danas lider Demokratske fronte je na izborima u oktobru 2022. po četvrtu put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Srpski član se bira na teritoriji RS-a, a bošnjački i hrvatski član na području Federacije BiH i Hrvatske stranke u BiH kažu da je Komšić izabran glasovima Bošnjaka na područjima gdje su većina.
Krišto, koja je na oktobarskim izborima izgubila upravo od Komšića, je izbor Komšića u obraćanju eurozastupnicima nazvala “anomalijom”.
Zastoj u implementaciji EU projekata
Krišto je kazala kako “BiH zapravo ne koristi IPA fondove”.
“Ništa nije dobila. Moram kazati da sve ono što se čini u smislu zastoja i potpore projektima Republike Srpske direktno ili neizravno se odnosi i na zastoj projektima iz Federacije BiH i same BiH. Moram sve nas pozvati na zajednički dijalog i da se odobri mogućnost korištenja IPA fondova i projekata. To su sredstva koja će se koristiti za provođenje reformi”, naglasila je.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH je rekla kako su se fokusirali na 14 prioriteta iz Mišljenja (Avis) Evropske komisije, te da je među njima i set zakona koji se odnose na vladavinu prava, na slobodu, demokraciju, ljudska prava.
“Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa. Trenutno smo u fazi usuglašavanja kako bismo na jednoj od idućih sjednica Vijeća ministara BiH”, kazala je Krišto.
Ona je pred eurozastupnicima pojasnila kako BiH funkcionira na temelju kompromisa i konsenzusa, odnosno da Vijeće ministara radi na temelju poslovnika koji podrazumijeva i konsenzus.
“Bez konsenzusa nema sjednica i odluka. Učinit ću sve da kroz dijalog dođemo do zajedničkih stavova kako bismo došli do zakona koji će uključivati i europske vrijednosti i u smislu neovisnosti pravosuđa”, kazala je Krišto.
Eurozastupnike je zanimala i rodna ravnopravnost, a Krišto se pohvalila kako stranka iz koje dolazi ima najviše žena na najvišim pozicijama, da smatra da žene trebaju biti na pozicijama jer su spremne donositi odluke, sposobne, vrijedne i odgovorne, ali da druge stranke imaju jednu ili nijednu.
Pojasnila je da se vlasti u BiH pridržavaju kvota u smislu izbora zakonodavne vlasti i broja žena na listama. Međutim, naglasila je da su rezultati nakon izbora drukčiji.
Radikalizacija i destabilizacija BiH
Hrvatski eurozastupnik i član AFET-a Karlo Ressler, iz grupacije Europske pučke / narodne stranke, ocijenio je da “u BiH pušu neki novi vjetrovi”, te naveo da je Vijeće ministara BiH brzo formirano, da je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU kao i da je “očuvana stabilnost i multietnički karakter države”.
“Po meni je ključno nastaviti s paketom reformi, uključivo i izmjene Izbornog zakona, formiranje vlasti u entitetu Federacija BiH i na razini kantona, da se političke stranke okrenu suradnji, te da se okrenemo razvoju i gospodarskim politikama”, kazao je Ressler.
Hrvatski eurozastupnik i član AFET-a Tomislav Sokol, iz grupacije Europska pučka stranka, konstatirao je da su izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “pomogle bržem formiranju vlasti”.
“Puno govorimo o Srbima i RS-u i to sve znamo. Mene brine povećana radikalizacija Bošnjaka nakon izbora, potaknute u veliko mjeri od predstavnika Stranke demokratske akcije, vjerojatno potaknute nezadovoljstvom zbog rezultata jer nemaju više monopol. Moramo uzeti u obzir i utjecaj zemalja poput Turske i Irana što nije pozitivno”, kazao je Sokol.
Krišto je pitao što o tome misli i može li to dovesti do destabilizacije BiH, no Krišto nije odgovorila na to pitanje budući da je vrijeme predviđeno za raspravu.
