Mirovinski je sustav u Hrvatkoj vrlo nepravedan i mirovine, najčešće, nisu rezultat rada već 'posebnih uvjeta' ili 'sreće', ovisno u kojem trenutku osoba ode u mirovinu.
Borci Narodno-oslobodilačkog rata smatraju da su posebno zakinuti jer im je nova hrvatska država od 1990. do danas doslovce prepolovila mirovine, a zbog najnovijeg smanjenja, za još 10 posto, prosvjedovali su ovih dana i otvorenim pismom predsjedniku države, Vlade i Hrvatskog Sabora.
„Mi smo, de facto, diskriminirani i ovo Otvoreno pismo naš je žestoki protest Vladi zbog smanjenja tzv. povlaštenih mirovina, koje mi uopće nemamo. Nama su 91. godine sve oduzeli i sada nam je Vlada, još za 10 posto smanjila, ionako prepolovljene mirovine“, ogorčeno ističe potpredsjednik Savaza antifašističkih boraca Josip Skupnjak, general u penziji.
Najnovije smanjenje mirovina borci NOB-a doživljavaju kao još jedan dokaz da Hrvatska svoj antifašizam proklamira samo deklarativno i prema svijetu, a, istodobno, same antifašiste tretira kao građane trećeg reda.
SAB zahtijeva od Vlade i Sabora da se konačno počne provoditi i Deklaracija o antifašizmu koja je usvojena još prije 5 godina, ali je, kaže Skupnjak, i dalje, samo 'mrtvo slovo na papiru'.
„Ovo je sada, treće, uzastopno, smanjenje mirovina sudionika NOR-a. Prvo je provedeno odmah 91. i to drastično, drugo 2002-e i treće sada,2010-te. I sudionici NOB-a se,uglavnom, osjećaju kao građani trećeg reda, iako su svojom borbom stvarali temelje demokratske republike Hrvatske. Sve bivše republike Jugoslavije," podsjeća general Skupnjak, "priznale su svojim sudionicima NOB-a sva stečena prava i mirovine prema ostvarenom radnom stažu, samo Hrvatska to nije uradila.“
Na pitanje kolika je prosječna mirovina boraca NOB-a Skupnjak kaže:
„Te mirovine se kreću, negdje, od 2000 kuna (300eura) , pa do 6 500kuna (oko 900 eura). Istodobno, u Sloveniji, recimo, njihov general ima od 12- 14 tisuća kuna (oko 2000 eura).“
Pravo ili lutrija
Sudionici NOB-a, antifašistički borci, partizani, vojni penzioneri bivše JNA, ratni i mirnodopski vojni invalidi i članovi Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Hrvatskoj su diskriminirani, a ne privilegirani naglašava i član Predsjedništvsa SAB-a Ivan Fumić.
Sjedište Vlade RH, Ilustrativna fotgrafija: Enis Zebić
„Krivo se i govori o 'mirovinama NOB-a'. Ja stalno ponavljam da to nisu 'mirovine NOB'-a. Riječ je o ljudima koji su radili po 35 godina, a benificija im je bila da su mogli ići u punu mirovinu s 35 godina, dok su drugi morali raditi do 40. Ali, ako ta ukupna benificija iznosi 2 posto mirovine, onda su nam mogli uzeti tih 2 posto, a ne 10 posto, koliko je Vlada sada srezala,“ kaže Fumić.
Borci NOB-a godinama već traže da ih se, barem, približe statusu boraca Domovinskog rata, ali, najnovijim rezanjem mirovina, još ih se i udaljava, ističe član SAB i general u penziji Vinko Šunjara.
„Naše su prosječne mirovine (sudionika NOR-a) oko 2 700 kuna (manje od 400 eura), a prosječne mirovine sudionika Domovinskog rata su 5 700 kuna (800 eura), a neki primaju i 7 i 8 tisuća kuna. I, sad, rezanje i njima i nama po 10 posto, nije pravedno“, zaključuje Šunjara.
U SAB-u ističu da se država neće puno okoristiti rezanjem njihovih, ionako srezanih, mirovina, a i svakim ih je danom, kažu, sve manje, jer radi se uglavnom o ljudima iznad 80, pa i 90 godina. Prema podacima SAB-a u Hrvatskoj je još 18.000 bivših boraca NOR-a, 21.611 je korisnika obiteljskih mirovina, i 10.964 pripadnika bivše JNA koji također spadaju u tu kategoriju mirovina, ukupno oko 40 tisuća.
I predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja smatra da hrvatska Vlada, da bi namakla sredstva za manjak u proračunu, radi nove nepravde u mirovinskom sustavu.
„Antifašistički borci, s ovim najnovijim umanjenjem za 10 posto, imaju sada manju mirovine nego što bi imali po općim propisima. To nisu mirovine zato što su borci, nego oni imaju i velik broj godina staža, bilo da se radi o osobnim mirovinama ili obiteljskim. I, sada, s ovih 10 posto, jedan dio tih mirovina je pao i ispod one mirovine na koju bi oni imali pravo po općim propisima i da nisu borci, što je nedopustivo. Ne može se samo tako 'sjekirom' 'otpili' i 'odvali', pa radi nove nepravde i nove nejednakosti,“ kaže Hrelja.
Istodobno, u institutu povlaštenih saborskih mirovina i dalje se ne dira, a svi ostali su, kaže, svako malo izloženi nepravednim ad hoc rješenjima.
„I ne može se svake godine odlaziti u mirovinu pod različitim uvjetima. To na kraju ima za posljedicu da mirovina u Hrvatskoj, za jednak rad i godine staža može varirati i po tisuću kuna, što je nedopustivo! Zato ljudi i pitaju 'što je odlazak u mirovinu' – pravo ili lutrija, pa, kako koga potrefi?!“ pita se on.
Borci Narodno-oslobodilačkog rata smatraju da su posebno zakinuti jer im je nova hrvatska država od 1990. do danas doslovce prepolovila mirovine, a zbog najnovijeg smanjenja, za još 10 posto, prosvjedovali su ovih dana i otvorenim pismom predsjedniku države, Vlade i Hrvatskog Sabora.
„Mi smo, de facto, diskriminirani i ovo Otvoreno pismo naš je žestoki protest Vladi zbog smanjenja tzv. povlaštenih mirovina, koje mi uopće nemamo. Nama su 91. godine sve oduzeli i sada nam je Vlada, još za 10 posto smanjila, ionako prepolovljene mirovine“, ogorčeno ističe potpredsjednik Savaza antifašističkih boraca Josip Skupnjak, general u penziji.
Mi smo, de facto, diskriminirani i ovo Otvoreno pismo naš je žestoki protest Vladi zbog smanjenja tzv. povlaštenih mirovina, koje mi uopće nemamo, kaže general u penziji Josip Skupnjak.
Najnovije smanjenje mirovina borci NOB-a doživljavaju kao još jedan dokaz da Hrvatska svoj antifašizam proklamira samo deklarativno i prema svijetu, a, istodobno, same antifašiste tretira kao građane trećeg reda.
SAB zahtijeva od Vlade i Sabora da se konačno počne provoditi i Deklaracija o antifašizmu koja je usvojena još prije 5 godina, ali je, kaže Skupnjak, i dalje, samo 'mrtvo slovo na papiru'.
„Ovo je sada, treće, uzastopno, smanjenje mirovina sudionika NOR-a. Prvo je provedeno odmah 91. i to drastično, drugo 2002-e i treće sada,2010-te. I sudionici NOB-a se,uglavnom, osjećaju kao građani trećeg reda, iako su svojom borbom stvarali temelje demokratske republike Hrvatske. Sve bivše republike Jugoslavije," podsjeća general Skupnjak, "priznale su svojim sudionicima NOB-a sva stečena prava i mirovine prema ostvarenom radnom stažu, samo Hrvatska to nije uradila.“
Na pitanje kolika je prosječna mirovina boraca NOB-a Skupnjak kaže:
„Te mirovine se kreću, negdje, od 2000 kuna (300eura) , pa do 6 500kuna (oko 900 eura). Istodobno, u Sloveniji, recimo, njihov general ima od 12- 14 tisuća kuna (oko 2000 eura).“
Pravo ili lutrija
Sudionici NOB-a, antifašistički borci, partizani, vojni penzioneri bivše JNA, ratni i mirnodopski vojni invalidi i članovi Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Hrvatskoj su diskriminirani, a ne privilegirani naglašava i član Predsjedništvsa SAB-a Ivan Fumić.
„Krivo se i govori o 'mirovinama NOB-a'. Ja stalno ponavljam da to nisu 'mirovine NOB'-a. Riječ je o ljudima koji su radili po 35 godina, a benificija im je bila da su mogli ići u punu mirovinu s 35 godina, dok su drugi morali raditi do 40. Ali, ako ta ukupna benificija iznosi 2 posto mirovine, onda su nam mogli uzeti tih 2 posto, a ne 10 posto, koliko je Vlada sada srezala,“ kaže Fumić.
Borci NOB-a godinama već traže da ih se, barem, približe statusu boraca Domovinskog rata, ali, najnovijim rezanjem mirovina, još ih se i udaljava, ističe član SAB i general u penziji Vinko Šunjara.
„Naše su prosječne mirovine (sudionika NOR-a) oko 2 700 kuna (manje od 400 eura), a prosječne mirovine sudionika Domovinskog rata su 5 700 kuna (800 eura), a neki primaju i 7 i 8 tisuća kuna. I, sad, rezanje i njima i nama po 10 posto, nije pravedno“, zaključuje Šunjara.
U SAB-u ističu da se država neće puno okoristiti rezanjem njihovih, ionako srezanih, mirovina, a i svakim ih je danom, kažu, sve manje, jer radi se uglavnom o ljudima iznad 80, pa i 90 godina. Prema podacima SAB-a u Hrvatskoj je još 18.000 bivših boraca NOR-a, 21.611 je korisnika obiteljskih mirovina, i 10.964 pripadnika bivše JNA koji također spadaju u tu kategoriju mirovina, ukupno oko 40 tisuća.
Antifašistički borci, s ovim najnovijim umanjenjem za 10 posto, imaju sada manju mirovine nego što bi imali po općim propisima, kaže Silvano Hrelja.
„Antifašistički borci, s ovim najnovijim umanjenjem za 10 posto, imaju sada manju mirovine nego što bi imali po općim propisima. To nisu mirovine zato što su borci, nego oni imaju i velik broj godina staža, bilo da se radi o osobnim mirovinama ili obiteljskim. I, sada, s ovih 10 posto, jedan dio tih mirovina je pao i ispod one mirovine na koju bi oni imali pravo po općim propisima i da nisu borci, što je nedopustivo. Ne može se samo tako 'sjekirom' 'otpili' i 'odvali', pa radi nove nepravde i nove nejednakosti,“ kaže Hrelja.
Istodobno, u institutu povlaštenih saborskih mirovina i dalje se ne dira, a svi ostali su, kaže, svako malo izloženi nepravednim ad hoc rješenjima.
„I ne može se svake godine odlaziti u mirovinu pod različitim uvjetima. To na kraju ima za posljedicu da mirovina u Hrvatskoj, za jednak rad i godine staža može varirati i po tisuću kuna, što je nedopustivo! Zato ljudi i pitaju 'što je odlazak u mirovinu' – pravo ili lutrija, pa, kako koga potrefi?!“ pita se on.
