Državni službenik prema Zakonu o državnoj službi u FBiH može biti osoba koja je završila visoko obrazovanje i stekla sedmi stepen stručne spreme, što znači da zapošljavanje tzv. bolonjaca nije moguće u državnoj službi, ali ni u ostalim javnim institucijama, poput škola.
Sličan zakon na snazi je i u RS. Da stvar bude apsurdnija, tzv. prvostupnici ili bečleri mogu konkurisati za poslove u državnoj službi BiH, primjerice u Vijeću ministara.
„Na razini države BiH osoba sa završenim dodiplomskim ili poslijedoplomskim studijem može se prijaviti u državnu službu, ali na razini FBiH i RS ne može sve dok ne bude izmjena člana zakona koji o tome govori“, kaže federalni inspektor za školstvo Ivan Ćuljak.
Ekonomski fakultet u Sarajevu nedavno je zatražio od nadležnih institucija u BiH da hitno definišu pravila korištenja akademskih zvanja jer su prilikom javljanja na konkurs za posao oštećeni studenti koji završavaju trogodišnji studij prema bolonjskim pravilima studiranja.
Ćuljak upozorava kako su još prije dvije godine urađene izmjene u postojećem Zakonu o visokom obrazovanju koje nisu prošle federalni Dom naroda. Ništa se novo u međuvremenu nije desilo.
„Logično da su diskriminirani kada zakonodavac nije prilagodio zakon da bi se mogli zapošljavati. Zaista je žalosno da se mi koji smo odgovorni odnosimo tako prema mladim ljudima, a njih je na tisuće već koji su završili fakultete, a legalno se ne mogu zaposliti u državnoj službi i u mnogim drugim javnim poduzećima“, pojašnjava Ćuljak.
Najviše bolonjaca u Mostaru
Najveći broj osoba po bolonjskom sistemu završilo je na fakultetima Sveučilišta u Mostaru. Veoma mali broj uspio se zaposliti jer tržište rada ne prepoznaje njihova zanimanja i stručnu spremu.
Studenti na FPN u Sarajevu, foto: Midhat PoturovićProrektor za nastavu, profesor dr. Vojo Višekruna kaže kako je riječ o najmanje 6.000 studenata koji su morali nastaviti školovanje
„Bolonjski proces ili da kažem pristupanje BiH bilo je 2003. godine. I mislim da je to na većini sveučilišta u BiH dosta korektno urađeno. Ima i druga strana, a to je: onaj ko je potpisao, trebao je voditi računa o nomenklaturi zanimanja, promjeni zakonskih odredbi koje prate visoko obrazovanje. I našli smo se u situaciji da to radimo onda kad su već se pojavili ljudi na tržištu“, navodi Višekruna.
Po informacijama iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, posao u prošloj godini, i to posredstvom projekta, dobilo je oko 50 bolonjaca.
Za razliku od državne službe, privatni poslodavci ne prave razliku između bolonjaca i ostalih studenata, kaže Marijana Ibišević iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo, ali i zaključuje da u BiH u najvećem broju slučajeva presudi ono treće.
„Ako pogledate naše evidencije, vidjećete da je zaista da je svima njima zajedno doći do posla veoma teško s obzirom i na sistem zapošljavanja koji je danas obično na preporuke i to, tako da ja ne vjerujem da su oni u nekoj boljoj poziciji. Mislim da i jedni i drugi podjednako teško dolaze do posla“, ocjenuje Marijana Ibišević.
Sličan zakon na snazi je i u RS. Da stvar bude apsurdnija, tzv. prvostupnici ili bečleri mogu konkurisati za poslove u državnoj službi BiH, primjerice u Vijeću ministara.
„Na razini države BiH osoba sa završenim dodiplomskim ili poslijedoplomskim studijem može se prijaviti u državnu službu, ali na razini FBiH i RS ne može sve dok ne bude izmjena člana zakona koji o tome govori“, kaže federalni inspektor za školstvo Ivan Ćuljak.
Ekonomski fakultet u Sarajevu nedavno je zatražio od nadležnih institucija u BiH da hitno definišu pravila korištenja akademskih zvanja jer su prilikom javljanja na konkurs za posao oštećeni studenti koji završavaju trogodišnji studij prema bolonjskim pravilima studiranja.
'Njih je na tisuće već koji su završili fakultete, a legalno se ne mogu zaposliti u državnoj službi i u mnogim drugim javnim poduzećima', kaže federalni inspektor Ćuljak.
Ćuljak upozorava kako su još prije dvije godine urađene izmjene u postojećem Zakonu o visokom obrazovanju koje nisu prošle federalni Dom naroda. Ništa se novo u međuvremenu nije desilo.
„Logično da su diskriminirani kada zakonodavac nije prilagodio zakon da bi se mogli zapošljavati. Zaista je žalosno da se mi koji smo odgovorni odnosimo tako prema mladim ljudima, a njih je na tisuće već koji su završili fakultete, a legalno se ne mogu zaposliti u državnoj službi i u mnogim drugim javnim poduzećima“, pojašnjava Ćuljak.
Najviše bolonjaca u Mostaru
Najveći broj osoba po bolonjskom sistemu završilo je na fakultetima Sveučilišta u Mostaru. Veoma mali broj uspio se zaposliti jer tržište rada ne prepoznaje njihova zanimanja i stručnu spremu.
„Bolonjski proces ili da kažem pristupanje BiH bilo je 2003. godine. I mislim da je to na većini sveučilišta u BiH dosta korektno urađeno. Ima i druga strana, a to je: onaj ko je potpisao, trebao je voditi računa o nomenklaturi zanimanja, promjeni zakonskih odredbi koje prate visoko obrazovanje. I našli smo se u situaciji da to radimo onda kad su već se pojavili ljudi na tržištu“, navodi Višekruna.
Po informacijama iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, posao u prošloj godini, i to posredstvom projekta, dobilo je oko 50 bolonjaca.
Za razliku od državne službe, privatni poslodavci ne prave razliku između bolonjaca i ostalih studenata, kaže Marijana Ibišević iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo, ali i zaključuje da u BiH u najvećem broju slučajeva presudi ono treće.
„Ako pogledate naše evidencije, vidjećete da je zaista da je svima njima zajedno doći do posla veoma teško s obzirom i na sistem zapošljavanja koji je danas obično na preporuke i to, tako da ja ne vjerujem da su oni u nekoj boljoj poziciji. Mislim da i jedni i drugi podjednako teško dolaze do posla“, ocjenuje Marijana Ibišević.
