Trenutačne ocjene o odnosima BiH i Srbije govore da su ti odnosi na veoma niskim razinama i da ih posebice otežavaju pravosudni procesi, ocijenjeno je u petak u Tuzli, na okruglom stolu na temu „Sarajevo - Beograd: da li smo na putu stabilizacije i povjerenja“, čiji je organizator Fondacija "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle.
Dolasci srbijanskog i hrvatskog predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića u BiH, njihova isprika za sve nedužne žrtve, kao i isprika Bakira Izetbegovića, ipak imaju velikog odraza na ukupne odnose zvaničnog Sarajeva i Beograda, ocijenjeno je.
„Nećemo valjda čekati kao Nijemci i Francuzi 150 godina da shvatimo da su gluposti bile u Prvom i Drugom svjetskom ratu, bez obzira ko ih je napravio. Tako i ova glupost koja je bila od 1992. do 1995., rat, agresija - ne možemo robovati tome. Treba pravdi i pravosuđu ostaviti da jure nekoga ko je tu mašineriju pokrenuo i napravio zločine, ali se dijalog mora otvoriti“, kaže Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, nije optimističan po pitanju skorog poboljšanja odnosa dvije zemlje. Tome je doprinijela, kaže, rezolucija Interpola.
„Rezolucija Interpola ponovo je omogućila Srbiji da raspisuje zahtjeve Interpolu za crvenim potjernicama. I što je najžalosnije - ovom rezolucijom su prekinute privremene mjere, koje su uspostavljene u junu 2009. godina, kojima su zahtjevi Srbije za crvenim potjernicama bili obustavljeni od strane Interpola. Danas, nakon rezulocije Interpola koja je donesena u Dohi, BiH može ulagati protest u roku od 30 dana kada sazna od strane Interpola da je Srbija uložila zahtjev za raspisivanje crvene potjernice. To pravo BiH imala je i ranije, samo nije bilo limitirano na 30 dana. Srbija je bila protiv usvajanja te rezolucije jer je njezino neograničeno pravo da raspisuje potjernice sada limitirano rokom od 30 dana, uz prethodni protest BiH. U suštini sve ostaje isto za Srbiju, a za BiH sve počinje ispočetka“, ocjenjuje Bećirović.
Refleksija odnosa Zagreba i Beograda
Tadić i Josipović u Zagrebu, novembar 2010U Helsinškom komitetu Srbije odnose dvije zemlje promatraju kroz sam odnos srbijanskog predsjednika Tadića prema ovoj zemlji, što bi se u konačnici moglo promatrati i kao cjelokupan odnos Srbije prema BiH.
„Boris Tadić jeste bio u Srebrenici i jeste ta ta rezolucija o Srebrenici u Skupštini Srbije usvojena, ali mislim da je ona ostala negde na pola puta jer je izbegnuta reč genocid. Boris Tadić nije smogao snage da se jasno izjasni i o genocidu u Srebrenici. Ni korak dalje se u tome nije otišlo. I mislim da tu Srbija može da odigra ključnu ulogu zbog toga što preferira RS, i ne samo to nego koristi sve moguće argumente u prilog tezi da će RS možda u budućnosti biti deo Srbije. To je sad patrijarh Irinej nedavno u Banjoj Luci rekao“, kaže Seška Stanojlović iz Helsinškog komiteta Srbije.
Otopljavanje i relaksacija odnosa između Hrvatske i Srbije i njezinih lidera veoma je dobro za BiH, smatra Zoran Ostojić, poslanik u Skupštini Srbije.
„Druga stvar koja je bitna za normalizaciju regiona, a to znači i odnosa između Bosne i Srbije je članstvo u NATO paktu. Sve NATO zemlje imaju kakve-takve odnose otkad se NATO formirao. Niko nije ratovao“, kaže Ostojić.
Vehid Šehić, dopredsjednik Igmanske inicijative, kaže da dijalog između dvoje zemlje već 16 godina najbolje održavaju akteri civilnog društva.
„Najbolje da to rješavamo sami, bez učešća međunarodne zajednice, jer tu ćemo pokazati i političku odgovornost. Međutim, svi su na ispitu vjerodostojnosti - da li su ono što su govorili spremni i da djelima pokažu“, kaže Vehid Šehić.
Grujica Spasović, veleoposlanik Srbije u BiH, smatra da su odnosi BiH i Srbije mnogo bolji od onog što mediji prezentiraju, ali su još uvijek daleko od onog odnosa kakav građani očekuju:
„Imate tu jako puno i ekonomskih interesa, ima tu puno porodičnih veza, prijateljskih itd. Ja se iskreno nadam da će u narednim godinama čak vrlo brzo da ti odnosi krenu nabolje. Ja se iskreno nadam da će vrlo brzo slediti poziv Predsedništva BiH da predsednik Tadić dođe i u posetu Sarajevu“, navodi Spasović.
Jedinstven zaključak s okruglog stola „Sarajevo - Beograd: da li smo na putu stabilizacije i povjerenja“, koji je organiziran u Tuzli, a na kojem su se okupili predstavnici vladinih i nevladinih institucija Srbije i BiH, je da se potaknu institucije ove dvije zemlje da uspostave stalne komunikacijske odnose, da zajedno počnu evidentirati probleme, a onda ih zajedno i prevazilaziti.
Dolasci srbijanskog i hrvatskog predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića u BiH, njihova isprika za sve nedužne žrtve, kao i isprika Bakira Izetbegovića, ipak imaju velikog odraza na ukupne odnose zvaničnog Sarajeva i Beograda, ocijenjeno je.
„Nećemo valjda čekati kao Nijemci i Francuzi 150 godina da shvatimo da su gluposti bile u Prvom i Drugom svjetskom ratu, bez obzira ko ih je napravio. Tako i ova glupost koja je bila od 1992. do 1995., rat, agresija - ne možemo robovati tome. Treba pravdi i pravosuđu ostaviti da jure nekoga ko je tu mašineriju pokrenuo i napravio zločine, ali se dijalog mora otvoriti“, kaže Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, nije optimističan po pitanju skorog poboljšanja odnosa dvije zemlje. Tome je doprinijela, kaže, rezolucija Interpola.
„Rezolucija Interpola ponovo je omogućila Srbiji da raspisuje zahtjeve Interpolu za crvenim potjernicama. I što je najžalosnije - ovom rezolucijom su prekinute privremene mjere, koje su uspostavljene u junu 2009. godina, kojima su zahtjevi Srbije za crvenim potjernicama bili obustavljeni od strane Interpola. Danas, nakon rezulocije Interpola koja je donesena u Dohi, BiH može ulagati protest u roku od 30 dana kada sazna od strane Interpola da je Srbija uložila zahtjev za raspisivanje crvene potjernice. To pravo BiH imala je i ranije, samo nije bilo limitirano na 30 dana. Srbija je bila protiv usvajanja te rezolucije jer je njezino neograničeno pravo da raspisuje potjernice sada limitirano rokom od 30 dana, uz prethodni protest BiH. U suštini sve ostaje isto za Srbiju, a za BiH sve počinje ispočetka“, ocjenjuje Bećirović.
Refleksija odnosa Zagreba i Beograda
„Boris Tadić jeste bio u Srebrenici i jeste ta ta rezolucija o Srebrenici u Skupštini Srbije usvojena, ali mislim da je ona ostala negde na pola puta jer je izbegnuta reč genocid. Boris Tadić nije smogao snage da se jasno izjasni i o genocidu u Srebrenici. Ni korak dalje se u tome nije otišlo. I mislim da tu Srbija može da odigra ključnu ulogu zbog toga što preferira RS, i ne samo to nego koristi sve moguće argumente u prilog tezi da će RS možda u budućnosti biti deo Srbije. To je sad patrijarh Irinej nedavno u Banjoj Luci rekao“, kaže Seška Stanojlović iz Helsinškog komiteta Srbije.
Otopljavanje i relaksacija odnosa između Hrvatske i Srbije i njezinih lidera veoma je dobro za BiH, smatra Zoran Ostojić, poslanik u Skupštini Srbije.
„Druga stvar koja je bitna za normalizaciju regiona, a to znači i odnosa između Bosne i Srbije je članstvo u NATO paktu. Sve NATO zemlje imaju kakve-takve odnose otkad se NATO formirao. Niko nije ratovao“, kaže Ostojić.
Vehid Šehić, dopredsjednik Igmanske inicijative, kaže da dijalog između dvoje zemlje već 16 godina najbolje održavaju akteri civilnog društva.
„Najbolje da to rješavamo sami, bez učešća međunarodne zajednice, jer tu ćemo pokazati i političku odgovornost. Međutim, svi su na ispitu vjerodostojnosti - da li su ono što su govorili spremni i da djelima pokažu“, kaže Vehid Šehić.
Grujica Spasović, veleoposlanik Srbije u BiH, smatra da su odnosi BiH i Srbije mnogo bolji od onog što mediji prezentiraju, ali su još uvijek daleko od onog odnosa kakav građani očekuju:
„Imate tu jako puno i ekonomskih interesa, ima tu puno porodičnih veza, prijateljskih itd. Ja se iskreno nadam da će u narednim godinama čak vrlo brzo da ti odnosi krenu nabolje. Ja se iskreno nadam da će vrlo brzo slediti poziv Predsedništva BiH da predsednik Tadić dođe i u posetu Sarajevu“, navodi Spasović.
Jedinstven zaključak s okruglog stola „Sarajevo - Beograd: da li smo na putu stabilizacije i povjerenja“, koji je organiziran u Tuzli, a na kojem su se okupili predstavnici vladinih i nevladinih institucija Srbije i BiH, je da se potaknu institucije ove dvije zemlje da uspostave stalne komunikacijske odnose, da zajedno počnu evidentirati probleme, a onda ih zajedno i prevazilaziti.