„Savezna Republika Bosna i Hercegovina“ ili „Federalna Republika Bosna i Hercegovina“, mogao bi biti novi naziv zajedničke države u skladu s usvojenim modelom državnog uređenja. To piše u Prijedlogu deklaracije predsjednika RS Rajka Kuzmanovića o osnovama za razgovore o eventulanim ustavnim promjenama. Kuzmanović u deklaraciji, koja se našla pred poslanicima entitetske Narodne skupštine, navodi da bi BiH mogla da bude složena država po modelu asimetrične federacije ili sa konfederalnim elementima, uz više entiteta ili federalnih jedinica, od kojih je jedna RS u sadašnjem kapacitetu. Taj prijedlog je, ipak, samo moguća pretpostavka, a bilo kakvo rješenje mora imati oslonac u Dejtonskom mirovnom sporazumu, navodi Kuzmanović:
„Što se tiče strukture države, mi stojimo snažno na tome da je dejtonska struktura osnov svih promjena i da ona ne može biti poremećena bilo kakvim promjenama koje budu nastale. I u platformi i u rezoluciji uopšte se ne pominje nikakva četvrta jedinica - to ne dolazi u obzir, niti dolazi u obzir bilo kakva regionalizacija na bazi ekonomskih regija. Dakle RS u punom kapacitetu, a ako treba da se prave kakve unutarnje reforme, one moraju da se odraze u Federaciji BiH.“
Deklaracijom se predlaže i moguć dogovor oko toga da BiH konačno dobije predsjednika umjesto tročlanog Predsjedništva. Način izbora ostao bi isti, s tim što bi se predstavnici konstitutivnih naroda rotirali na mjestu predsjednika i potpredsjednika.
Opozicione stranke uglavnom ne prihvataju Kuzmanovićeve prijedloge. U Srpskoj demokratskoj stranci kažu da je sve prihvatljivo osim činjenice da se predlaže izmjena naziva države i uvođenje novih entiteta ili federalnih jedinica. Ako do toga dođe, ističu, to bi značilo urušavanje Dejtonskog sporazuma na štetu RS. Poslanik SDS-a Dušan Stojičić:
„SDS, pored stava da je RS-u potreban jedan institucionalni politički okvir za ove razgovore, smatra da ovaj cijeli proces može biti samo izraz jednog demokratskog, legitimnog prava svakog od tri konstitutivnih naroda i svih građana ovdje, sa njihovim interesima, i da na kraju kada to sve skupa bude dogovoreno to mora proći proceduru demokratskog izjašnjavanja građana RS na referendumu.“
U Stranci za BiH deklaraciju smatraju apsolutno neprihvatljivom jer tvrde da ona predstavlja stavove koji štite samo interese srpskog naroda, a ne svih građana tog entiteta, kako se u njoj navodi. Poslanik Stranke za BiH Muharem Murselović posebno je osudio prijedlog u rezoluciji da se izvrši podjela Federacije BiH:
„Samo dijeliti Federaciju, govoriti o tome, kao i u ovoj rezoluciji, da je RS neupitna, a sve ostalo je upitno. Valjda bi trebalo da bude neupitna država BiH, a sve ostalo može se mijenjati? Ovdje su aposlutno zamijenjene teze i zato je to za nas neprihvatljivo. Poređenje BiH kao savezne države, federalne države BiH su osuđeni i u Dejtonu i postoje i presude kojima se osuđuje takav pristup na etnonacionalnoj podjeli BiH. I zbog svega toga mi ne možemo prihvatiti ovakvu deklaraciju.“
Politički predstavnici, ipak, smatraju deklaraciju veoma važnim dokumentom. To pokazuje i činjenica da se rasprava o predloženom ipak nije pretvorila u puko političko prepucavanje. Srpske opozicione stranke pokušavaju naći zajednički jezik sa skupštinskom većinom i time nastoje uticati na pregovore o ustavnim promjenama. Sa druge strane vladajuća struktura mišljenja je da skupštinska podrška daje odličan legitimitet dogovorima političkih lidera.
