Dostupni linkovi

Prvi dan Marka Ruttea na čelu NATO-a


Novi generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, 1. oktobra 2024.
Novi generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, 1. oktobra 2024.

Novi generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, rekao je da je Ukrajina na vrhu njegove liste prioriteta prvog dana na čelu vojnog saveza, ali nije precizirao kada bi se Kijev zapravo mogao pridružiti.

Govoreći u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, Rutte je izbjegao najzahtjevnija pitanja kada se prvi put u svojoj sadašnjoj ulozi suočio s novinarima, otprilike na isti način kao što je to učinio njegov prethodnik Jens Stoltenberg tokom svoje decenije na čelu Alijanse.

Nije ni čudo što se Ruttea smatra savršenim čovjekom za taj posao nakon rekordno dugih 14 godina na mjestu nizozemskog premijera, na čelu četiri koalicijske vlade s brojnim političkim strankama.

Konsenzus i kompromis bit će njegove parole, a to može značiti da se teška pitanja neće uvijek rješavati direktno. Uvjerljivo, možda za 32 saveznika unutar kluba, manje za one izvan njega.

Rutte je hvalio Ukrajinu, hrabrost i kreativnost njenih trupa i držao se svih dobro uvježbanih stavova da ona mora prevladati kao suverena i nezavisna nacija i da je cijena podrške Kijevu sada niža nego ako Zapad dozvoli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da nađe svoj put u ratu.

U jednom od najpotresnijih trenutaka svog prvog dana, prisjetio se jednog svog najtežeg dana kao nizozemskog premijera, kada su 2014. godine separatisti, koje podržava Rusija, oborili avion MH-17 Malaysian Airlinesa iznad istočne Ukrajine 2014., u kojem je skoro 200 njegovih sunarodnika umrlo.

Rutte je rekao da je tada shvatio da je obaranje značilo da "sukob nije ograničen na prve linije fronta".

Ali o raspravi o članstvu, usred nada u Kijevu da bi uskoro mogao dobiti poziv za članstvo u NATO-u, bio je manje siguran. Rutte je govorio o približavanju Ukrajine "još bliže NATO-u", ali šta god to podrazumijeva u praksi, to ne zvuči kao članstvo u skorije vrijeme.

Nakon pritiska novinara, napomenuo je da su sada najvažniji ratni napori – ne raspravljanje o potencijalnim putevima do članstva u Alijansi.

I tako se nastavilo. Na pitanje da li Ukrajina pobjeđuje u ratu, on je jednostavno priznao da "nije lako na bojnom polju", priznajući da su ruske snage ostvarile neke "ograničene dobitke". Međutim, naglasio je da je to skupo, sa 1.000 poginulih ili ranjenih ruskih vojnika dnevno.

O ruskom nuklearnom zveckanju oružjem, umanjio je retoriku Kremlja. "Ne vidimo neposrednu prijetnju upotrebe nuklearnog oružja", rekao je.

I konačno, u vezi s vrućim pitanjem da li Ukrajini treba dozvoliti da koristi zapadno oružje za napad duboko unutar Rusije, Rutte je elegantno odstupio od pitanja, rekavši da "razumije zahtjev Ukrajine", da Kijev vodi rat za vlastite snage i to prema međunarodnom pravu znači da vam je dozvoljeno uzvratiti udarac, ali da je na kraju na "svakom savezniku da odredi svoju podršku Ukrajini". To znači prije svega Sjedinjene Države.

Ovdje je, oduvijek transatlantist i dobro znajući da su izbori u SAD-u udaljeni samo mjesec dana, postupao vrlo oprezno.

"Ukrajina danas ne bi postojala kao država bez podrške SAD-a", rekao je.

Potom je kazao da poštuje oba predsjednička kandidata i da ima osjećaj da obje strane političke podjele u Americi razumiju da je veći ruski uticaj u Evropi direktna prijetnja i Washingtonu.

Budući da potencijalni povratak bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa izaziva strah u Evropi da možda nije previše predan alijansi, Rutte je izgledao pošteno kada je rekao da nije zabrinut.

Budući da je poznat po tome što ima pristojan radni odnos s republikanskim kandidatom, pohvalio je Trumpa jer je bio u pravu i kada je u pitanju potreba za povećanjem potrošnje za odbranu i da se više fokusira na Kinu – zemlju koju je Rutte sada nazvao "omogućivačem" ruskog rata, te je pozvao Peking da razmotri šta bi njegova podrška Moskvi učinila njegovom položaju u svijetu.

Barem je Ukrajina – a time i Rusija i Kina – bila uveliko na dnevnom redu.

Upitan o tekućem ratu u Libanu, jednostavno je primijetio da "pomno pratimo što se događa", ali je dodao da NATO "tu nema nikakvu posebnu ulogu".

Kandidati za članstvo u NATO-u poput Bosne i Hercegovine i Gruzije ili ranjive nacije poput Kosova ili Moldavije nisu niti spomenuti prvog Rutteovog dana kao novog šefa Alijanse.

To bi također, na neki način, moglo odrediti ton za sljedeće četiri godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG