NATO je najavio da će preuzeti veću ulogu u koordinaciji snabdijevanja Ukrajine oružjem, pomažući joj tako u odbrani od ruskih napada.
"Ovi napori ne čine NATO stranom u sukobu, ali će pojačati našu podršku Ukrajini da zadrži svoje pravo na samoodbranu", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u Bruxellesu, javlja Reuters.
Ministri odbrane NATO-a odobrili su 14. juna plan koji predviđa da Ukrajini bude osigurana dugoročna pomoć za očuvanje sigurnosti i vojna obuka, nakon višemjesečnih odlaganja zapadne pomoći u vidu novca, oružja i municije.
Zapadni saveznici Kijeva napore uglavnom usmjeravaju na Kontakt grupu za odbranu Ukrajine kojom upravlja Pentagon. Taj forum okuplja pedesetak zemalja, a stvoren je da bi se ojačala najneophodnija vojna pomoć Ukrajini.
Novi plan se nadovezuje na rad Kontakt grupe za odbranu, i prema riječima Stoltenberga, štab za koordinaciju akcija iz ovog plana bit će američka vojna baza u Wiesbadenu u Njemačkoj i imat će 700 članova osoblja.
Plan će pomoći, kako je Stoltenberg rekao, da se organizira obuka ukrajinskog vojnog personala u zemljama članicama Alijanse, da se koordiniraju i planiraju isporuke vojne pomoći koje su Kijevu neophodne, i da se upravlja isporukama i popravkama tog vojnog materijala.
Ovaj novi sistem pomaganja Ukrajini opisan je kao način da se podrška NATO za Ukrajinu učini "otpornom na Trumpa", što je referenca na bojazan da bi bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp mogao u novembru da se vrati na funkciju i da prekine američku podršku Ukrajini.
Ministrica odbrane Holandije Kajsa Olongren rekla je novinarima u vrijeme održavanja samita NATO-a u Briselu da je cilj da se cijela stvar učini "otpornom na bilo kakvu situaciju".
"Moramo uzeti u obzir činjenicu da bi ovo moglo da potraje godinama. Želimo da se oslonimo, ne na nešto što bi zavisilo od konkretnih osoba, ministara ili nekog drugog, već na strukturu koja funkcionira", rekla je ona.
Premijer Mađarske Viktor Orban podrivao je nastojanja NATO i Evropske unije da pomognu Ukrajine, i prijetio je da će uložiti veto na ovaj poslednji plan, ali je ipak pristao da dopusti drugim saveznicima da nastave sa njim, pod uvjetom da Budimpešta ne bude primoravana da sudjeluje.
Tokom posjete Stoltenberga Budimpešti, mađarski premijer je rekao da njegova zemlja neće blokirati odluke NATO-a o pružanju podrške Ukrajini, ali je rekao da neće biti uključen.
Ukrajinska vojska, čije se zalihe municija smanjuju , nastoji da odvrati napade ruske vojske, a Moskva je uočila priliku da krene u napad nakon što su i SAD i Evropska unija više mjeseci odlagale slanja pomoći zbog političkih neslaganja.
Stoltenberg je kazao da se nada da će predsjednik SAD Joe Biden i drugi saveznici na samitu u Washingtonu u julu pristati da održe nivo vojnog financiranja Ukrajini na sadašnjem nivou.
"Po ovom pitanju još nemamo sporazum", rekao je Stoltenberg novinarima.
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, Kijev je za oružje i opremu dobijao oko 43 milijardi eura svake godine.
Čelnici Grupe sedam (G7) dogovorili su 13. juna zajam od 50 milijardi dolara Ukrajini koristeći zamrznutu rusku imovinu kao kolateral, dok su Britanija i Kanada takođe zasebno najavile novu financijsku i vojnu podršku Kijevu.
Nakon toga, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum na samitu G7 u Italiji.
