Sa godinu dana zakašnjenja, Parlamentarna skupština BiH potvrdila je imenovanje čelnika Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije.
Sead Lisak, novi direktor Agencije, sa žaljeljenjm konstatira kako je strategija za borbu protiv korupcije sa pratećim akcionim planom usvojena još 2009. godine. Do njene pune implementacije, 2013. mnogo toga se mora se nadoknaditi:
„U strategiji su navedeni opšti ciljevi da se uspostavi jedan efikasan sistem za koordiniranje vlasti u BiH usmjerenih na borbu protiv korupcije – i posebno izgraditi kapacitete i tijela za borbu protiv korupcije na svim nivoima“, navodi Lisak.
Prema istraživanjima relevantnih međunarodnih organizacija, Bosna i Hercegovina i dalje je najkorumpiranija zemlja u regiji. Poseban problem predstavlja politička korupcija i nepostojanje političkog okruženja za jasnu manifestaciju borbe protiv korupcije.
Emir Đikić, foto: Midhat Poturović
Emir Đikić, iz Transparency Internationala BiH, upozorava kako je sam izbor čelnika antikorupcijske agencije, koji je završen političkim dogovorom a ne prijedlogom mjerodavne komisije, najbolji pokazatelj kako će Agencija, zapravo, raditi.
„Ako su odlučili da idu političkim dogovorom, onda su to mogli uraditi prvi ili drugi dan. Nadam se da griješimo, ali smatramo da će biti podložna politčkim uticajima“, tvrdi Đikić.
Sve završava na 20 maraka
Bez obzira na rad Agencije, zakonski okvir BiH ipak ima. I dalje je problem implementacije, odnosno procesuiranja velikih slučajeva koji bi mogli promijeniti i odnos bh. društva prema problemu korupcije, naglašava Đikić.
„Sistem da bi se počeo oporavljati, vi to morate dokazati na većim slučajevima. Kod nas se sva priča oko korupcije završi na 20 maraka policajcu, dok prolaze ugovori vrijedni milijarde i miljarde oko javnih nabavki, o kojima se ne govori pretjerano jer populacija zaista vidi samo onaj dio koji se tiče 20 maraka“, kaže Đikić.
Predsjednik Udruženje građana „Tender“, koje se bavi istraživanjem koruptivnih radnji kod javnih nabavki, Rajko Kecman, s druge strane, upozorava kako Agencija za prevenciju i kordinaciju borbe, kao što joj i ime kaže, nema mogućnost sankcije. Zbog toga mnogo ne očekuje od njenog rada.
„Mi jesmo optimističnu u tom smislu da će ona koordinirati rad, bar to je obaveza. Ali ona nema mogućnosti, kao što ima u zakonu Srbije, da pokreće konkretno krivične odgovornosti protiv onih koji su otkriveni kao počinioci koruptivnih radnji u pojedinim sredinama“, tvrdi Kecman.
Pomoć koruptivnom lobiju
A koruptivnih radnji, posebno po pitanju javnih nabavki, ima i previše. Kecman podsjeća na 1.831 žalbu Uredu za žalbe Parlamenta BiH, od kojih je preko 1.100 riješeno u korist ponuđača. Pa ipak nijedan nije obeštećen, niti je bilo ko kažnjen:
Antikorupcijska kampanja NVO, Sarajevo, juni 2011
„Agencija za javne nabavke već četiri godine ignoriše naše jasne prijedloge kojim bi se mogla zatvoriti ova uska grla koja omogućuju korpuciju kada je pitanje za kriterije aplikacije, kriterije za izbor ekonomski najpovoljnije ponude, kad je vezano za robne specifikacije. Međutim, ona to ne čini. Jednostavno, Agencija je stala na stanovište da treba ovaj koruptivni lobi iz javnog i privatnog sektora da ne kažem potpomoći da pljačkaju ubrzano sredstva poreskih obveznika i građana. To je tragedija, koju jednostavno najodgovorniji u političkoj sferi blagonaklono gledaju. Zašto? Zato što su i ministri i direktori javnih preduzeća upravo ti koji to čine.“
Na problem sankcije nedavno je upozorila i predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić kazavši kako pravosuđe u BiH uglavnom ne prati slučajeve sukoba interesa pojedinih političara za koje postoji osnovana sumnja da su koruptivne naravi, a na šta je CIK upozoravao.
„Bojim se da nije dovoljno pratilo i da u tom dijelu može biti bolja saradnja. Mislim da bi i Tužilaštvo i pravosuđe trebalo učini malo više da bi istražilo slučajeve korupcije. Svaki put kada ova komisija donese odluku o sankciji o sukobu interesa, da bi i ovi organi trebali razmotriti da li ima elemenata za njihovo djelovanje“, kaže Irena Hadžiabdić.
Hadižabdić se, ipak, nada kako će se neke stvari uspostavom Antikorupcijske agencije konačno dovesti u red, poput sređivanja imovinskih kartona javnih zvaničnika, što je do sada bilo nemoguće.
Sead Lisak, novi direktor Agencije, sa žaljeljenjm konstatira kako je strategija za borbu protiv korupcije sa pratećim akcionim planom usvojena još 2009. godine. Do njene pune implementacije, 2013. mnogo toga se mora se nadoknaditi:
„U strategiji su navedeni opšti ciljevi da se uspostavi jedan efikasan sistem za koordiniranje vlasti u BiH usmjerenih na borbu protiv korupcije – i posebno izgraditi kapacitete i tijela za borbu protiv korupcije na svim nivoima“, navodi Lisak.
Prema istraživanjima relevantnih međunarodnih organizacija, Bosna i Hercegovina i dalje je najkorumpiranija zemlja u regiji. Poseban problem predstavlja politička korupcija i nepostojanje političkog okruženja za jasnu manifestaciju borbe protiv korupcije.
„Ako su odlučili da idu političkim dogovorom, onda su to mogli uraditi prvi ili drugi dan. Nadam se da griješimo, ali smatramo da će biti podložna politčkim uticajima“, tvrdi Đikić.
Sve završava na 20 maraka
Bez obzira na rad Agencije, zakonski okvir BiH ipak ima. I dalje je problem implementacije, odnosno procesuiranja velikih slučajeva koji bi mogli promijeniti i odnos bh. društva prema problemu korupcije, naglašava Đikić.
„Sistem da bi se počeo oporavljati, vi to morate dokazati na većim slučajevima. Kod nas se sva priča oko korupcije završi na 20 maraka policajcu, dok prolaze ugovori vrijedni milijarde i miljarde oko javnih nabavki, o kojima se ne govori pretjerano jer populacija zaista vidi samo onaj dio koji se tiče 20 maraka“, kaže Đikić.
Predsjednik Udruženje građana „Tender“, koje se bavi istraživanjem koruptivnih radnji kod javnih nabavki, Rajko Kecman, s druge strane, upozorava kako Agencija za prevenciju i kordinaciju borbe, kao što joj i ime kaže, nema mogućnost sankcije. Zbog toga mnogo ne očekuje od njenog rada.
„Mi jesmo optimističnu u tom smislu da će ona koordinirati rad, bar to je obaveza. Ali ona nema mogućnosti, kao što ima u zakonu Srbije, da pokreće konkretno krivične odgovornosti protiv onih koji su otkriveni kao počinioci koruptivnih radnji u pojedinim sredinama“, tvrdi Kecman.
Pomoć koruptivnom lobiju
A koruptivnih radnji, posebno po pitanju javnih nabavki, ima i previše. Kecman podsjeća na 1.831 žalbu Uredu za žalbe Parlamenta BiH, od kojih je preko 1.100 riješeno u korist ponuđača. Pa ipak nijedan nije obeštećen, niti je bilo ko kažnjen:
Na problem sankcije nedavno je upozorila i predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić kazavši kako pravosuđe u BiH uglavnom ne prati slučajeve sukoba interesa pojedinih političara za koje postoji osnovana sumnja da su koruptivne naravi, a na šta je CIK upozoravao.
„Bojim se da nije dovoljno pratilo i da u tom dijelu može biti bolja saradnja. Mislim da bi i Tužilaštvo i pravosuđe trebalo učini malo više da bi istražilo slučajeve korupcije. Svaki put kada ova komisija donese odluku o sankciji o sukobu interesa, da bi i ovi organi trebali razmotriti da li ima elemenata za njihovo djelovanje“, kaže Irena Hadžiabdić.
Hadižabdić se, ipak, nada kako će se neke stvari uspostavom Antikorupcijske agencije konačno dovesti u red, poput sređivanja imovinskih kartona javnih zvaničnika, što je do sada bilo nemoguće.
