Od 28. jula, kada su na snagu stupile dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, a koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, Tužilaštvo BiH formiralo je 22 predmeta po prijavama za ova krivična djela.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić 5. avgusta.
"Nakon objavljivanja odluke visokog predstavnika do danas u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine zaprimljene su prijave i formirana su ukupno 22 predmeta na temelju prijava za kaznena djela negiranje genocida", izjavio je Grubešić.
Za kršenje ovog Zakona predviđena je kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.
Zastupnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH 27. jula.
Prije odluke o blokadi državnih institucija, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, najavio je disoluciju BiH i pokrenuo peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju izmjena koje je nametnuo Inzko.
Potom je 30. jula Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) na zatvorenoj sjednici usvojila po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke o zabrani negiranja genocida.
Takođe je usvojen Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
