Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojio je u četvrtak 29. jula dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kako bi se u cilju zaštite žrtve uveo novi institut – „osoba od povjerenja“.
Kako je dopune Zakona ranije usvojio Predstavnički dom (jedan od dva doma u bh. entitetu Federacija) na snagu će stupiti osmog dana od objave u Službenim novinama Federacije BiH.
“Sada će žrtva nasilja imati pravo odrediti osobu od povjerenja koja može biti prisutna u svim postupcima i radnjama propisanim ovim Zakonom u koje je uključena žrtva. Sudovi i drugi organi su obavezni omogućiti prisustvo osobe od povjerenja u svim postupcima i radnjama”, rekao je tokom sjednice pomoćnik federalnog ministra pravde Damir Šapina.
Ko može biti 'osoba od povjerenja'?
Objasnio je i da osoba od povjerenja može biti član porodice ili druga fizička osoba ili zaposlenik organa skrbništva, institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, druge javne ustanove ili nevladine organizacije, u koju žrtva nasilja ima povjerenja.
Pokazalo se u praksi da zakonska legislativa u procesuiranju nasilja u porodici ima manjkavosti.
“Žrtva je sama u postupcima pred različitim organima kao što su centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove i druge odnosno žrtva je bez pravne pomoći, nema status stranke u postupku i često je izložena dodatnoj trauma”, rekao je Šapina, istaknuvši kako je to najaveća novina.
U Parlamentu Federacije BiH 5. jula trebao se naći novi Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, no povučen je sa dnevnog reda Predstvaničkog doma Parlamenta Federacije BiH, jer nije dostavljen na sva tri jezika. Službeni jezici u BiH su bosanski, srpski i hrvatski.
Povod za donošenje novog Zakona je što Federacija BiH nije uskladila svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom Vijeća Evrope, čija je Bosna i Hercegovina potpisnica.
Istanbulska konvencija je prvi pravno obavezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Federacija BiH je cijeli proces trebala završiti prije pet godina. Republika Srpska i Brčko distrikt su uskladili u većem dijelu svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom.
U BiH djeluje ukupno osam sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa smještajnim kapacitetima od ukupno 181 kreveta.
