Dogovor oko državne imovine već godinama je jedan od uslova koji BiH mora ispuniti ako želi nastaviti proces pridruživanja evroatlantskim integracijama. Nadležna komisija ponovo bi se trebala izjasniti oko statusa državne imovine, koju je OHR stavio pod zabranu raspolaganja.
Predsjednik Komisije za državnu imovinu, koja je formirana još 2004. godine i do sada održala 66 sjednica, Zvonimir Kutleša mišljenja je da je rješenje do kojeg bi Komisija mogla doći slično onome što je dogovoreno na sastanku lidera političkih stranaka u Banjoj Luci 9. marta ove godine:
„I on nije u suprotnosti s onim što je Ustavni sud rekao. Oni su nam trasirali put, a ova presuda Ustavnog suda BiH, samo može pomoći da to što je dogovoreno realiziramo, da uredimo to pitanje. Mi imamo već pripremljen sporazum o raspodjeli državne imovine i akt na koji suglasnost treba da da Parlamentarna skupština BiH između entiteta i Brčko Distrikta“, kaže Kutleša.
Odluka Ustavnog suda BiH, koja je stupila na snagu 18. septembra i kojom je zakon o statusu državne imovine na teritoriji Republike Srpske iz 2010. godine stavljen van snage, samo djelomično može pomoći da se postigne konačan dogovor oko raspodjele imovine, kaže Kutleša:
„Nije uvelike olakšan, ali neke dileme su otklonjene. Ja mislim da je otklonjena samo jedna dilema: da li je to predmet regulative na razini države ili pak na razini entiteta. Ustavni sud je rekao izričito da to nije entitetska nadležnost, nego da to treba urediti, regulirati na razini države.“
Lideri šest političkih stranaka u Banjoj Luci su 9. marta postigli dogovor o načinu raspodjele državne i vojne imovine. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tada je objasnio način na koji bi se ova imovina trebala podijeliti:
„Opšti princip i za jednu i za drugu imovinu je da imovina koja ne bude više bila potrebna za rad organa BiH vraća se i knjiže se kao imovina entiteta, kantona, opština ili nekih drugih institucija.“
U povodu presude Ustavnog suda BiH o tome da državnom imovinom u BiH treba da upravlja država oglasio se u petak Ured visokog predstavnika, koji preporučuje političkim lidetrima u BiH da sporazum od 9. marta ove godine prilagode ustavnoj odredbi.
„Presuda Ustavnog suda u vezi sa pitanjem državne imovine predstavlja prekretnicu iz više razloga, uključujući i činjenicu da se njome BiH imenuje nosiocem imovinskog prava nad državnom imovinom. Presudom se utvrđuje da Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost da reguliše ovo pitanje, iako pri tome mora uzeti u obzir interese i potrebe entiteta. To ima implikacije na sporazum političkih lidera od 9. marta, koji je sada potrebno ponovo procijeniti kako bi se osiguralo da njegova implementacija bude u skladu sa Ustavom BiH, na način kako se to tumači Odlukom Suda“, kaže glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
Provesti odluku Ustavnog suda
Sulejman Tihić
I dok u Komisiji za državnu imovinu kažu da je njihov mandat samo rješavanje pitanja one imovine koju je visoki predstavnik u BiH stavio pod zabranu raspolaganja, predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić mišljenja je da bi se odluka Ustavnog suda BiH trebala u potpunosti provesti, što je nemoguće u vrijeme predizborne kampanje.
„Ja mislim da to pitanje treba ostaviti iza izbora. Pitanje državne imovine se mora riješiti zakonom. Ono mora, ima i presuda Ustavnog suda, obuhvatiti osim imovine od sukcesije, imovine koja se tiče bivše Soocijalističke, odnosno Republike BiH, isto tako i javna dobra i svu onu drugu imovinu koja je u općoj upotrebi, tako da se radi o složenom pitanju koje ne može biti riješeno jednom odlukom", kaže Tihić.
S druge strane, funkcioner SNSD-a i predsjednik NS RS Igor Radojičić smatra da odluka Ustavnog suda BiH ne odbacuje mogućnost političkog dogovora o državnoj imovini.
„Mislim da bi bilo optimalno ići na rješavanje ovim putem koji je već postignut između šest lidera i da ova odluka ne bi smjela da našteti tom konačnom dogovoru“, mišljenja je Radojičić.
Odlukom Ustavnog suda BiH potvrđeno je da je država pravni nasljednik sve imovine SR BiH, kao i one imovine koju je BiH dobila u sukcesiji. Prošireno je i značenje državne imovine, tako da, osim pokretne i nepokretne imovine, ona obuhvata i takozvana javna dobra, odnosno vode i prirodna bogatstva.
Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla smatra da je obaveza svih političkih subjekata da se odluka Ustavnog suda BiH u potpunosti provede.
„Kad je u pitanju satus državne imovine, jedino je rješenje da se ispoštuje odluka Ustavnog suda. Znači, kočnice tom rješavanju ne trebaju da budu nikakvi izbori, nego treba poštivati ono što je Ustavni sud u svojoj odluci rekao. To je temelj, a politička odgovornost svih je da poštuju odluku najvišeg sudskog organa ove države, a to je Ustavni sud. Ukoliko je nadležnost ove komisije nešto drugo, a ne ono što stoji u osduci Ustavnog suda, treba formirati novu komisiju koja će riješiti taj problem, odnosno kroz zakone implementirati ono sve što je naloženo i rečeno u odluci“, ocjenjuje Šehić.
Priča o državnoj imovini u BiH uglavnom se vrti iz godine u godinu u krug, a njezino rješavanje jedan je od osnovnih uslova za evroatlantske integracije. Politički dogovor godinama su opstruirali predstavnici RS nastojeći da ovaj bh. entitet na sebe uknjiži veći dio državne imovine.
