Izmjene Izbornog zakona u izbornoj godini u Bosni i Hercegovi trenutno su u pat poziciji. Dogovora nema, a vremena je sve manje, jer bi u maju trebali biti raspisani opšti izbori.
Već dugo se na političkoj sceni Bosne i Hercegovine vodi polemika o izmjenama Izbornog zakona. A posljednja rasprava vođena je u Parlamentu BiH, gdje su se razmatrala dva prijedloga - Hrvatske demokratske zajednice i Stranke demokratske akcije.
Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), koji je usvojen u Domu naroda Parlamenta BIH, za sada ne dobija podršku u Predstavničkom domu.
„Prijedlog zakona sadrži odredbe koje na pravedan način vrše izbor članova Predsjedništva BiH na teritoriju Federacije BiH, tako što se formiraju tri ad hoc područja, a njihov sastav bazira se na popisu stanovništva iz 2013. godine“, kaže Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH i članica Predsjedništva HDZ-a BiH.
Predloženim izmjenama HDZ-a reguliše se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, odnosno izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.
HDZ BiH predlaže potpuno drugačiji model izbora članova Predsjedništva BiH, gdje postoje "legitimni predstvanici naroda" i delegata u Dom naroda, prema brojnosti Hrvata ili Bošnjaka na određenoj teritoriji.
Međutim, ovaj prijedlog je neprihvatljiv za Stranku demokratske akcije, kao i za većinu političkih stranaka u BiH.
„Ne može Bosna i Hercegovina kada je u pitanju Predsjedništvo, donositi bilo kakav zakon, koji će ili proširivati ili potvrđivati postojeću diskriminaciju koji je utvrdio Evropski sud za ljudska prava. O tome postoji stav i Vijeća za vanjske poslove Evropske unije. Ovaj prijedlog u najmanju ruku potvrđuje, ako i ne proširuje diskriminaciju koja već postoji u Bosni i Hercegovini“, objašnjava Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije.
Političku podršku nema ni SDA-ov prijedlog, koji, kako kažu, u potpunosti otklanjaju neusaglašenosti utvrđene odlukama Ustavnog suda BiH, koji je 2016. godine djelimično prihvatio apelaciju Bože Ljubića, tada u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije, navodeći da odredba „svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“, nije u skladu sa Ustavom BiH.
Stranke iz Republike Srpske podjeljene su u vezi ovog pitanja.
„Smatram da je HDZ-ovo rješenje mnogo bolje nego rješenje koje nudi SDA. Da li će Zakon imati dovoljan broj ruku vidjećemo. Treba reći da je Repubilka Srpska stava da je to zasebna izborna jedinica, koja bira svog člana Predsjeništva“, mišljenje je Staše Košrca iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Takav stav SNSD-a čudi Aleksandru Pandurević, zastupnicu Srpske demokratske stranke u državnom Pralamentu.
„HDZ-ov zakon je suprotan Ustavu Federacije BIH i bilo bi licemjerno da mi iz Republike Srpske, koji stalno tražimo da se poštuje Ustav Republike Srpske dajemo time legitimitet nekom da sutra ovdje predlaže rješenja suprotna Ustavu Republike Srspke“, kaže Pandurević.
Izborni zakon, ali i Ustav Bosne i Hercegovine diskriminišu pripadnike ostalih, ali i drugih građana, jer oni ne mogu biti birani, recimo za člana Predsjedništva. To je u brojnim presudama Evropski sud za ljudska prava i utvrdio, a međunarodna zajednica zahtjevala izmjene i Ustav i Izbornog zakona BiH.
Ideja o izmjeni Izbornog zakona predložila je Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, koja se upravo temelji na presudama Evropskog suda pravde, ali vlastima nije bila zanimljiva.
„Evropski sud za ljudska prava je u presudi Zornić utvrdio da je skoro dvije decenije nakon okončanja rata Ustav Bosne i Hercegovine ostao isti, a da je on donesen pod prisilom i da su pod prisliom prihvaćeni termini konstitutivnih naroda, kako bi se obezbjedio mir. Nakon skoro dvije decenije je došlo do potrebe da se Ustav uskladi sa evropskim principima i standardima“, kaže Slaven Kovačević iz Kruga 99.
Pripadnici hrvatskog naroda su u izmjeni Izbornog zakona vidjeli priliku da spriječe da im „drugi biraju njihove predstavnike u vlasti“. Pri tome misle na Željka Komšića koji je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran u dva četvorogodišnja mandata. Komšić namjerava da se ponovo kandiduje na tu poziciju.
Opozicija, kojoj pripada i Komšić, nije ponudila svoj prijedlog izmjena zakona, barem u državnom Parlamentu.
Ali su federalni poslanici opozicionih SDP-a i DF-a, prvi put u istoriji Federalnog paralamenta, sazvali vanredno zasjedanje Predstavničkog doma kako bi raspravljali o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH.
„O Izbornom zakonu BiH odlučuje samo Parlamentarna Skupština BiH. Mislim da se može doći do određenih rješenja, ukoliko postoji odgovrnost prema odluci Ustavnog suda. Bojim se da ukoliko ne postoji ta želja i odgovornost možemo doći u sitauciju da nakon oktobarskih izbora nećemo moći implementirati rezultate izbora“, smatra Vehid Šehić, analitičar i nekadašnji član Centralne izborne komisije BIH.
Saša Magazinović, poslanik SDP-a u državnom Parlamentu smatra da vladajućima strankama i nije u interesu da dođe do izmjena Izbornog zakona.
„Konačni cilj je da se Zakon ne promjeni da se uđe u izbore, da se izbori održe, a da se onda uz snažan politički uticaj na članove Centralne izborne komisije kreiraju rezultati izbora, onako kako to odgovara prije svega HDZ-u i SNSD-u, pošto se nezavnično može čuti da oni najviše kontrolišu u Centralnoj izbornoj komisiji“, miljenje je Magazinovića.
Analitičar Ibrahim Prohić smatra da ishod zavisi od pristiska međunarodne zajednice, jer ukoliko bi se pitali domaći političari desila bi se „mostarizacija“ BiH.
„A to znači da ne bi bilo izbora ili ih ne bi bilo moguće implementirati, a onda bi na vlasti ostali oni koji su i sada. Na taj način oni umjesto da budu kažnjeni, oni bi bili nagrađeni“, kaže Prohić, dodajući da bi za sve u Bosni i Hercegovini bilo bolje da se Izbornim zakonom omoguće vanredni izbori.
Facebook Forum