Koliko smo daleko od europskih standarda, pa čak i onih demokratskih, najbolje nam svake dvije godine pokažu izbori. Građani u BiH svjesni su velike mogućnosti da njihovi glasovi završe u korist stranaka koje nisu ni birali. Bez elektronskog glasanja ovaj problem u BiH će biti teško riješiti.
Vrlo često će građani Bosne i Hercegovine potvrditi kako su prevareni na izborima, a nerijetko su u javnost dospijevala svjedočenja o tome kako se trguje glasovima. Na pitanje tko i kako vara na izborima, Dario Jovanović, direktor projekta 'Za slobodne i poštene izbore', kaže:
„Odgovor na to pitanje, nažalost, imamo. To su oni koji donose pravila igre, odnosno politički subjekti, koji su glavni nalogodavci izbornih nepravilnosti. Istina je da je na izborni dan na ogromnoj većini biračkih mjesta, preko 96 posto, sve proteklo u skladu sa zakonom, pravilima i procedurama, ali jedna od glavnih poruka koju smo i danas poslali jeste da izbori nisu samo izborni dan. Imamo najduži izborni period na svijetu, on u Bosni i Hercegovini traje 180 dana i upravo najveći broj nepravilnosti je primijećen u vremenu prije izbornog dana“.
A nepravilnosti pri izborima u rangu su s kriminalom.
„Ako govorimo konkretno, riječ je o nezakonitoj trgovini mjestima u biračkim odborima koja se dešava, zloupotrebi ličnih podataka u svrhu glasanja poštom, preuranjenoj, zabranjenoj izbornoj kampanji, zloupotrebi javnih resursa, nedozvoljenim pritiscima na birače, kupovini glasova, uslovljavanju otkazima, obećavanjima posla – dakle, sve to se dešava prije izbornog dana i ima direktan uticaj s ciljem manipulacije i pritiska na izborne rezultate, odnosno same građane koji glasaju“, kaže Jovanović.
Tako su na prošlim lokalnim izborima, u Našoj stranci, dok su se glasovi prebrojavali, znali da će imati tri vijećnika u Gradskom vijeću. U samo nekoliko sati saznali su da nemaju nijednog, kaže Zvjezdan Karadžin iz Naše stranke.
„Vjerojatno im se nije sviđalo što sam govorio da neću sa desnima i da nećemo biti sluge pokorni lijevima. Mi smo se žalili Gradskoj izbornoj komisiji, koja je uputila prema CIK-u zahtjev da se to preispita. Odgovor iz CIK-a nam je bio zaista strašan: 'Ne znamo kako bi ova nepravilnost mogla da utiče na rezultate u gradu Bihaću'. To je bukvalno bio odgovor. Mi smo, naravno, u Tuzli, ako se oni ne sjećaju gdje smo. Znači, to je vjerojatno bio neki copy/paste odgovor kojeg su davali svima i nisu htjeli ništa uraditi“.
U Gradskoj izbornoj komisiji Tuzla, i nakon ovakvih činjenica, tvrde da nisu uočili nikakve nepravilnosti.
O nepravilnostima i nemoralnim radnjama članova biračkih odbora govorio nam je i Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora koalicije Pod lupom.
„Daleko je veći problem ne 'glasanje mrtvih', toga ima, već je daleko veći problem falsifikovanje potpisa živih birača, građana Bosne i Hercegovine koji ne izlaze na izbore. Tu imate na hiljade takvih. Već sada se pripremaju određene izborne prevare, znači, skoro godinu dana prije skupljaju se ljudi koji treba da odrade neke poslove. Novi problem je glasanje putem pošte – tu je najveći dio manipulacija. Mi želimo građanima da uputimo apel da izađu na izbore, jer jedan glas može mnogo toga da znači za nekog, s druge strane, jedan falsifikovani glas nekome može donijeti stotine hiljada maraka, ovisno za koji nivo vlasti se on kandiduje. Mi moramo spriječiti to što je karakteristično u Bosni i Hercegovini – da dosad još nismo imali nikad poštene i slobodne izbore“.
Međutim, tko to može spriječiti - predstavnici europskih institucija ili međunarodna zajednica? Dario Jovanović kaže da je „potpuno pogrešno da odgovornost i nade polažemo na međunarodnu zajednicu“.
„Nedostaje taj proaktivan pristup, i same izborne administracije i drugih tijela, prije svega tužilaštava koja dobiju prijave od strane Centralne izborne komisije i s njima, nažalost, ne urade ništa. Odgovor zašto je to tako leži u činjenici – i to je zapravo osnovni problem izbora u Bosni i Hercegovini – što je taj izborni proces u potpunosti politizovan, on je u potpunosti u rukama političkih subjekata i njihovih ljudi. Preko 140.000 osoba je zaposleno samo na izborni dan, od strane političkih stranaka! I problem je što oni rade primarno u interesu političkih stranaka, uključujući neke nezakonite radnje ukoliko im se nalože, a ne u interesu građana birača i ne štiteći nešto što je svetinja u svakom demokratskom društvu – a to je slobodan i pošten izbor“, rekao je Jovanović.
Koliko smo daleko od europskih, demokratskih standarda, dovoljno govori još jedna činjenica: Europski sud za ljudska prava u Strazburu još je davne 2009. godine donio presudu 'Sejdić-Finci' koja ni do danas nije provedena, čime je Bosna i Hercegovina i dalje jedina zemlja u Europi koja ne dopušta kandidiranje svim svojim državljanima.
Facebook Forum