Nedavno je u Bosni i Hercegovini "procurila" priča kako bi opšti izbori 2018. mogli biti prolongirani za 2020. kada se održavaju lokalni.
Iako nema zvanične potvrde ove informacije, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata stiže vijest kako postoje indicije da se to i dogodi.
Kako pojašnjava Milica Marković, poslanica ove stranke u Parlamentu BiH, razlozi za to su brojni, a jedan od njih je što nisu usvojene izmjene Izbornog zakona, na kojem insistira HDZ.
„Poznata je činjenica da Centralna izborna komisija već u maju treba da raspiše izbore i po normama koje su važeće u Bosni i Hercegovini mogu se vršiti nikakve izmjene zakonodavstva šest mjeseci prije održavanja izbora, što znači da bi do aprila sve trebalo da bude usaglašeno što se tiče Izbornog zakona... Međutim, evidentno je da nema političke saglasnosti da se to dogodi i na osnovu izjava političara iz HDZ-a, iduće godine opšti izbori i ako se održe, rezultati se neće moći implementirati zbog presuda Ustavnog suda i intervencija na Izborni zakon, što znači da će Bosna i Hercegovina cijeli postati drugi Mostar“, kaže Marković.
Ustavni sud BiH je krajem 2016. neustavnim proglasio dotadašnje odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. HDZ je nakon toga u Izborni zakon uveo model po kojemu bi se delegati birali iz onih kantona u kojima je njihov narod zastupljen u značajnijem broju. Klub Bošnjaka je na ovaj zakon podnio apelaciju Ustavnom sudu, koja je odbačena uz obrazloženje kako nije povrijeđen bošnjački nacionalni interes.
Uprkos tome, SDA ne podržava HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, i ne nudi vlastiti. U ovoj stranci insistiraju da opšti izbori budu održani 2018., tvrdeći da je to propisano Izbornim zakonom.
„Moramo sve učiniti da riješimo pitanje vezano za Izborni zakon i na taj način omogućimo i drugi dio izbornog procesa, odnosno implementaciju izbora. Mislim da će biti postignuta rješenja, jer pomjeranje izbora i produžavanje mandata mimo izražene volje građana nije dobra poruka za Bosnu i Hercegovinu, odnosno iz Bosne i Hercegovine koja se kreće ka evropskom putu“, poručuje Halid Genjac, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Sa ovim se ne slaže delegatkinja iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda bh. parlamenta Zdenka Džombas.
„Ulazimo u godinu koja bi trebala biti izborna, a nemamo ni izbornog zakona, nemamo ni proračuna po kojem bi se to radilo i nalazimo se u jednoj izuzetno teškoj situaciji. Nemam pojma kako će to ići, ja mislim da je izborna godina počela još 2017. U nekom vremenu bi i trebalo spojiti i jedne i druge, jer razmak od dvije godine između izbora otežava rad svima“, ističe Džombas.
Istovremeno, u Centralnoj izbornoj komisiji kažu kako bi spajanje lokalnih i opštih izbora bio složen posao i za birače i za tu instituciju.
„Jer bi svaki građanin u Bosni i Hercegovini dobio šest glasačkih listića i uz ovako kompleksan sistem to je prezahtjevno. Ako bi se spajali izbori mislim da bi bilo puno realnije planirati, recimo, opće u proljeće, lokalne u jesen“, mišljenje je Irene Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Podsjetimo, rasprava o izmjenama Izbornog zakona trajala je od polovine 2017. u poslaničkim klupama, nakon što je Hrvatska demokratska zajednica u parlamentarnu proceduru uputila njegove izmjene.
Već godinama ova politička partija nastoji da zakon promijeni, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Naime, prema postojećem Izbornom zakonu, članovi Predsjedništva BiH se biraju: po dva iz Federacije BiH (jedan Bošnjak i jedan Hrvat) i jedan iz Republike Srpske (predstavnik srpskog naroda).
To praktično znači da se u Federaciji BiH mogu kandidovati samo Bošnjaci i Hrvati i da građani iz ovog bh. entiteta, bez obzira na nacionalnu pripadnost, biraju po jednog člana Predsjedništva iz bošnjačkog i hrvatskog naroda. Istovremeno, građani u Republici Srpskoj, na izbornoj listi imaju samo Srbe i za njih jedino mogu glasati.
Zbog načina izbora u Federaciji BiH, HDZ-ova namjera je da hrvatskog člana Kolektivnog šefa države bira isključivo hrvatski narod. Razlog leži i u činjenici kako je u prethodnim godinama pobjeđivao kandidat SDP-a, Željko Komšić, za koga su u HDZ-u tvrdili da je biran 'bošnjačkim glasovima'.
Postojeći Izborni zakon BiH ne predviđa da se nacionalne manjine mogu kandidovati za člana Predsjedništva BiH ili birati u parlament, zbog čega je nakon tužbe Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava 2009. godine postojeći zakon ocijenio kao diskriminatorski i naložio BiH da ga izmijeni u ovom dijelu. Ovu odluku, Bosna i Hercegovina ni do danas nije provela.
I dok se vode rasprave o tome hoće li ili ne opšti izbori u BiH biti prolongirani za 2020, iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju kako je održavanje izbora 2018. imperativ, pozivajući nadležne organe u BiH da preduzmu neophodne korake kako bi se omogućilo neometano provođenje opštih izbora 2018. godine i implementacija izbornih rezultata.
Facebook Forum