Američki predsjednik Joe Biden je 24. aprila ispunio svoje predizborno obećanje i zvanično priznao da su zločini počinjeni nad Armencima za vrijeme Otomanske imperije prije više od 100 godina - genocid.
Bidenova izjava smatra se historijskom i vjeruje se da će naljutiti Tursku i dodatno pogoršati već narušene odnose Washingtona i Ankare.
Iako je riječ o uglavnom simboličnom potezu, Sjedinjene Države su priznanjem genocida promijenili višedecenijski stav Bijele kuće i sasvim sigurno će biti pozitivno dočekan u okvirima armenske dijaspore u Americi, piše Reuters.
"Američki narod odaje počast svim Armencima koji su nestali u genocidu koji je počeo prije 106 godina. Armenski imigranti decenijama obogaćuju SAD na brojne načine, ali nikada nisu zaboravili svoju tragičnu historiju, koju poštujemo. Vidimo bol i priznajemo historiju", rekao je Bajden.
Biden je naglasio da cilj SAD-a nije da se traži krivac, već da se osigura da se ono što se dogodilo Armencima u Osmanskom carstvu nikada više ne ponovi.
Ankara odbacuje Bidenovu izjavu
Turska u potpunosti odbacuje priznanje genocida nad Armencima u Osmanskom carstvu, saopštio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
"Nemamo mi šta od bilo koga da učimo o sopstvenoj prošlosti. Politički oportunizam je najveća izdaja mira i pravde. U potpunosti odbacijemo ovu izjavu, koja je zasnovana isključivo na populizmu", napisao je Cavusoglu na Twitteru.
Biden je 23. aprila razgovarao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom uoči ove objave koja je u obliku predsjedničnog proglasa, kada predsjednik SAD-a upotrebljava izraz genocid da opiše ubistva i deportacije stotine hiljada Armenaca prije više od 100 godina, podsjeća AP.
Američki predsjednici su decenijama priznavali kao zločine nad Armencima 1915. do 1917. ali su izbjegavali da upotrebe izraz "genocid" da ne bi otuđili Tursku.
Masakr nad Armencima koji je za vrijeme Otomanskog carstva počinjen između 1915. i 1917. Armenija smatra genocidom u kome je ubijeno 1,5 miliona ljudi.
Ankara, pak, odbija upotrebu termina genocid, navodeći da su žrtve rezultat građanskog rata i gladi, a ne sistematskog ubijanja, a takođe navodi da je broj poginulih Armenaca mnogo manji.
Američka i turska vlada, u odvojenim saopštenjima nakon razgovora Bidena i Erdogana 23. aprila nisu pomenuli plan SAD-a da prizna masakr nad Armencima kao genocid.
Bijela kuća je navela da je Biden rekao Erdoganu da hoće popraviti donose dvije zemlje i da nađe "efikasan način upravljanje nesporazumima". Oni su se takođe dogovorili da održe bilateralni sastanak na samitu NATO u Briselu u junu.
Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će priznati masakr nad Armencima kao genocid navodeći da je "šutnja jednaka saučesništvu".
Razgovor dvojice Bidena i Erdogana bio je prvi otkad je Biden preuzeo dužnost prije tri mjeseca.
Genocid nad Armencima priznaje više od 20 zemalja i brojni historičari, ali ga žustro osporava Turska.
